Ristić: Srbi treba posebno da budu osjetljivi na krivotvorenje ili falsifikovanje događaja, ličnosti i procesa iz Drugog svjetskog rata!

Istoričar Dejan Ristić na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta kaže da je važno da se reaguje na upozorenje izraelskog predsjednika na porast antisemitizma u zapadnom svijetu i na njegov zahtjev Evropskoj uniji da obezbijedi da Jevreji bezbjedno žive na kontinentu gdje se dogodio Holokaust.

„Mi prisustvujemo jednom fenomenu koji je sve jači i prisutniji – krivotvorenje ili falsifikovanje događaja, ličnosti i procesa iz perioda Drugog svjetskog rata. Na to su Jevreji posebno osjetljivi, na to i mi treba da budemo posebno osjetljivi“, rekao je Ristić.

Napominje da je naš odnos prema kulturi jsećanja u prošlosti bio veoma dinamičan i kontradiktoran, a da tek poslednjih nekoliko godina postajemo svjesni značaja kulture sjećanja.

„Kao jednog od elemenata sopstvenog nacionalnog i pojedinačnog identiteta, tu prije svega govorimo o pripadnicima onih naroda koji su stradali od genocida počinjenog u Drugom svjetskom ratu na teritoriji Jugoslavije, a to su Srbi, Jevreji i Romi“, rekao je Ristić.

Ističe da ne znamo dovoljno o tome šta se dešavalo u tom ratu, a da se to vidi po našem odnosu prema vojnim memorijalima i mjestima stradanja.

„Dominiraju stereotipi umjesto znanja, zato Muzej žrtava genocida insistira na tom jačanju zajednice znanja, koju će činiti odgovorni, samosvjesni pojedinci koji su svjesni da su potomci žrtava rata, ne samo fizički, lični, već i identitetski, duhovni, nacionalni… Da zbog toga imamo obavezu da pamtimo, a da bismo pamtili moramo da znamo“, rekao je Ristić.

To znanje se, objašnjava, bazira i na uočavanju savremenih izazova koji su, kako kaže, „poprilično slični, u pojedinim elementima čak identični izazovima sa kojima su se naši preci suočavali od 1941. do 1945. godine“.

Prećutkuje se činjenica da je Aušvic oslobodila Crvena armija 

Napominje da danas svjedočimo činjenici da se prećutkuje činjenica da je Aušvic na današnji dan 1945. godine oslobodila Crvena armija, te da je to nešto što treba da nas zabrine.

„To je učitavanje savremene političke stvarnosti u prošlost. To se ne radi, to samo govori koliko je ostrašćenost prisutna u Evropi zbog rusko-ukrajinskog sukoba, koliko su političke elite spremne da zloupotrebe događaje iz Drugog svjetskog rata i pokušavaju da kreiraju jedan novi istorijski narativ koji nije autentičan, zasnovan na činjenicama već poželjan. I to se radi već čitav niz decenija a ovaj tragični sukob je neke stvari samo iznio na vidjelo“, rekao je Ristić.

Ističe da na to treba da reagujemo znanjem i upozorenjem da takve odluke i potezi ne mogu da donesu dobro.

„Moramo da zaštitimo prošlost od ove burne političke svakodnevice“, poručuje Ristić.