Predstavnik Srba u Sobranju: Sjedište projekta „velika Albanija“ u Prištini, stranci ga podržavaju

Posjeta premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija Sjevernoj Makedoniji je potvrdila da sjedište projekta „velika Albanija“ nije u Tirani već u Prištini, a da taj projekat ima svoje pristalice u Makedoniji, da je njihov broj već ozbiljan i da državne institucije ne mogu više da zatvaraju oči zarad „mira u kući“, izjavio je predsjednik Demokratske partije Srba i jedini predstavnik našeg naroda u Sobranju Ivan Stoilković.

Nakon nedavne Kurtijeve posjete Tetovu tokom koje se vijorila zastava „velike Albanije“, Stoilković je rekao da bez podrške međunarodne zajednice ovaj projekat ne bi mogao ni da zaživi, a kamoli da preživi ovoliko dugo.

„Slijedi repriza već poznatih scenarija odigranih pri nasilnom odvajanju teritorije Kosova i Metohije od Republike Srbije uz blagoslov dijela tadašnje međunarodne zajednice – i ovo je nesporno. Sporna je jedino uloga aktuelne međunarodne zajednice, bez čije podrške – otvorene ili prećutne, svejedno, ovaj projekat ne bi mogao ni da zaživi, a kamoli da preživi ovoliko dugo“, poručio je Stoilković za „Večernje novosti“.

On je naveo da je zahvalan Kurtiju koji je, kako kaže, „kao niko dosad ogolio dvoličnost politike EU i NATO prema zemljama Zapadnog Balkana“.

„I ne samo dvoličnost. Postoji solidarnost kod administracija EU i NATO da nikada ne preispituju svoje odluke, čak ni kad vrijeme potvrdi da su bile totalno pogrešne i duboko nepravedne, već od momenta njihovog donošenja EU činovnici čine sve da iste prikažu jedino ispravnim, najperfidnije pritiskajući decenijama potom legalno izabrane predstavnike naroda u državama kandidatima za članstvo u EU da se „usaglase“ sa istima“, navodi Stoilković.

Stoilković je istakao da su kod EU i NATO poželjni samo oni balkanski političari koji su usaglašeni sa njihovim stavovima, što dovodi do instaliranja nestručnih kadrova i korupcije.

„Pa je tako od balkanskih političara „poželjan“ samo onaj ko se „usaglasi“, a koga briga za njegov kapacitet – koji se uglavnom svodi na puko udvorištvo gorepomenutoj administraciji. Takva praksa, u zemljama gde se ukorijenila, a Makedonija je jedna od njih, dovodi do instaliranja nestručnih i nekompetentnih kadrova, korupcije ogromnih razmjera, neviđenog animoziteta naroda prema svom državnom rukovodstvu i beznađa iz kojeg mladi bježe glavom bez obzira – posebno oni najsposobniji koji bi jedino i mogli da povuku naprijed. Ovakvim odnosom, EU je Makedoniju izložila čerečenju susjeda, pretvorivši je u plijen besomučnog lova u mutnom gdje se sada tzv. Kosovo i Bugarska takmiče ko će više suvereniteta i teritorije da otkine od lovine u agoniji. Pritom, EU i dalje glumi, potpuno gluva za očajničke vapaje svoje žrtve. EU je surovo gluva i za argumente makedonske strane u sporu sa Bugarskom, iako ne postoji drugi način da se ovaj problem riješi dostojanstveno dok isti ne budu ispoštovani, ocijenio je predstavnik Srba.

Na pitanje zašto je Kurti izabrao baš ovaj trenutak i mjesto da još jednom promoviše opasan projekat, koji je prijetnja cijelom regionu, Stoilković kaže da se „Kurti tu ništa ne pita i ne može da bira“ i dodaje da je on „poslat da ovo uradi par dana prije zakazane sjednice makedonskog Sobranja vezano za izmjene Ustava kojima bi Bugari bili uneseni u preambulu kao konstitutivni narod“.

„Pošto silni emisari iz međunarodne zajednice ni najbrutalnijim pritiscima nisu uspjeli da ubijede rodoljubivu makedonsku opoziciju da izvrši `harikiri` i nad svojom državom i nad sobom, morali su da pristupe zaplašivanju i makedonskog i srpskog naroda ovdje, dajući nam praktično alibi pred glasačkom bazom da donesemo tu `tešku odluku`, čime bismo praktično amnestirali aktuelnu vlast ne samo od ovog, već i od svih dosadašnjih pogubnih poteza kojima su doveli državu na rub propasti. Da se razumijemo, ovo je nasušno potrebno i Kurtiju kako bi svoju karijeru lošeg glumca u međunarodnom pozorištu „država Kosovo“ završio ovjenčan oreolom prekaljenog borca za albansku stvar. Zato je izabran baš Demaći, da bi žrtva bila sakralnija“, smatra Stoilković.

On je kazao da je besmisleno očekivati bilo kakvu reakciju od makedonskih vlasti jer „okosnicu aktuelne vlade u Makedoniji čine Albanci, bez koje bi se ona istog trenutka raspala“, ali dodaje da vlade dolaze i prolaze, na kraju se ipak pita narod, a stav makedonskog naroda prema Srbima i Srbiji je nedvosmislen i nikad pozitivniji.

„Aktuelna Vlada Srbije, predsjednik i Srpska pravoslavna crkva čine sve da se makedonskom narodu olakša da preživi ove, u svojoj istoriji sigurno najteže trenutke – makedonski narod i istorija će to sigurno umjeti da cijene“, tvrdi on.

Stoilković naglašava da je potrebna šira saradnja sa Srbijom, da su Srbi najobrazovaniji narod u Makedoniji i da bi povećanje prisustva Srba u svim organima i na lokalnom i na državnom nivou bilo od zajedničke koristi.

„Položaj Srba u Makedoniji je regulisan Ustavom, osnovni postulati su postavljeni, sada to treba nadograđivati, za šta su potrebni kadrovi, sredstva i mnogo šira saradnja sa institucijama iz Srbije, prije svega iz oblasti kulture, obrazovanja i regionalnih inicijativa. To već ide svojim tokom i rezultati su sve vidljiviji. Inače, saglasno svojoj brojnosti, Srbi su najobrazovaniji narod u Makedoniji, i povećanje našeg prisustva ne samo u Sobranju već i u svim organima i na lokalnom i na državnom nivou biće od zajedničke koristi“, zaključio je jedini predstavnik Srba u Sobranju.

(RT Balkan)