Nuhodžić sakrio imena: Počasno državljanstvo za 85 osoba
Od početka 2015. godine do danas počasno državljanstvo Crne Gore dobilo je 85 osoba, kazao je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić.
Nuhodžić je to kazao u Skupštini odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta Jovana Vučurovića.
Ministar, međutim, nije saopštio imena osoba koje su dobile počasno državljanstvo.
Kazao je da lične podatke iz registra državljana može da koristi samo MUP, a drugi korisnici samo ako im to zakon omogućava.
Nuhodžić je naveo i da među tim osobama nema onih koji su na potjernicama ili ugrožavaju bezbjednost Crne Gore, jer ih provjerava ANB.
On je kazao da su hibridne prijetnje savremeni bezbjednosni izazov sa kojim se ne suočava samo Crna Gora, već je to globalni izazov.
„Naša sposobnost da se odupremo hibridnim prijetnjama je ojačana članstvom u NATO-u, gdje saradnjom sa 28 država saveznica uspješno štitimo svoju državu i građane. Svi organi koji čine obavještajno bezbjednosni sektor u potpunosti izvršavaju svoje zadatke“, poručio je Nuhodžić u parlamentu odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta Predraga Bulatovića.
On je najavio da će strateški okvir za suprotstavljanje ovom izazovu biti zaokružen do kraja godine donošenjem Strategije za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama.
Nuhodžić je podsjetio da je Vlada Crne Gore nedavno utvrdila Predlog zakona o određivanju i zaštiti kritične infrastrukture, imajući u vidu da ugrožavanje elemenata kritične infrastrukture može imati direktan uticaj na nacionalnu bezbjednost u svim njenim dimenzijama, posebno ako se realizuje u sklopu hibridnog napada.
„Poseban fokus je na unapređenju kapaciteta za otkrivanje i razumijevanje hibridnih aktivnosti i suočavanje s njima, koje podrazumijeva podizanje svijesti o problemu, počevši od edukacije mladih, uz, istovremeno, jačanje otpornosti kritične infrastrukture, društva i institucija“, naveo je on.
Ministar je podsjetio da je Crna Gora u maju postala članica Evropskog centra izvrsnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama u Helsinkiju.
„Time će se omogućiti razmjena iskustava sa državama članicama NATO i EU, kao i podrška koju bi Centar pružio naporima Crne Gore u izgradnji i jačanju nacionalnih kapaciteta u ovoj oblasti“, rekao je Nuhodžić.
On je, u kontekstu potrebe adekvatnog razumijevanja ranjivosti institucija i jačanja njihove otpornosti, ukazao na značaj preventivnog djelovanja, razmjene najboljih praksi u ovoj oblasti, razvoj novih politika i unapređenje saradnje sa regionalnim i međunarodnim partnerima u suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.