Nakon što su zvaničnici u Podgorici ranijim rezolucijama otvorili pitanja kolektivne odgovornosti u vezi sa događajima u Srebrenici, u Skupštini Crne Gore organizovan je novi događaj posvećen ovoj temi.
U holu Skupštine Crne Gore prvi put ove godine postavljena je izložba posvećena godišnjici zločina u Srebrenici, pod nazivom „Priče iz Srebrenice” i „Djetinjstvo u ratu: Crteži iz Srebrenice”.
Izložbu je sinoć otvorio potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković, koji je istakao da je ovo prvi ovakav događaj u zgradi Skupštine, ali da nije prvi put da se u najvišem zakonodavnom domu govori o zločinu u Srebrenici.
Nurković je podsjetio da je Skupština Crne Gore usvajanjem „Rezolucije o genocidu u Srebrenici”, kako je naveo, potvrdila da se „istina ne može relativizovati i da dostojanstvo žrtava ne smije biti predmet političkih kalkulacija”. Dodao je da je Crna Gora podržala i Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja.
Prema njegovim riječima, ova izložba predstavlja nastavak opredjeljenja da kultura sjećanja bude sastavni dio demokratske kulture i odgovornosti prema budućim generacijama.
Nurković je zahvalio svim prisutnima koji, kako je rekao, svojim dolaskom čuvaju istinu i dostojanstvo žrtava, poručivši da sjećanje „nije okrenuto prošlosti, već budućnosti”.
On je zaključio da „mir nikada ne smije biti shvaćen kao nešto što se podrazumijeva” i da je zaštita ljudskog dostojanstva svakodnevna obaveza svih, uz poruku da se događaji iz Srebrenice „nikada, nigdje i nikome ne smiju ponoviti”, objavljeno je na portalu crnogorskog parlamenta.
Na otvaranju izložbe obratio se i ministar pravde Bojan Božović, koji je podsjetio da je Crna Gora usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kako je naveo, potvrdila posvećenost kulturi sjećanja, poštovanju žrtava i suprotstavljanju negiranju genocida.
Božović je istakao da je riječ o „pitanju civilizacijske, pravne i moralne odgovornosti”, dodajući da organizovanje ovakvih događaja u Skupštini Crne Gore šalje jasnu poruku da „država ostaje opredijeljena za istinu, pravdu, pomirenje i poštovanje svake žrtve”.
(KURIR.RS)
Izložba je jedinstvena po tome što oni čija su imena upisana na spomeniku, imaju priliku da istu obiđu i uvjere se u to kako su ih ispratili na onaj svijet.