„Mladi ne misle da je pitanje životne sredine goruća tema već propaganda“
Crnogorsko društvo ekologa, u saradnji sa partnerima iz Albanije, Grčke i Italije, sprovodi međunarodni projekat „Youth Care“, koji je podržan kroz Erasmus+ program. Cilj ovog projekta je ujediniti mlade i podići njihovu svijest o važnosti zaštite životne sredine, kroz analizu trenutnog stanja i implementaciju novih obrazovnih metoda.
Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa naglašava da je neformalno obrazovanje u oblasti ekologije u Crnoj Gori na nezavidnom nivou, ali ističe da nije u velikoj mjeri zaostalo u odnosu na zemlje u regionu, kao što su Albanija i Grčka.
„Cilj nam je da nametnemo ekologiju i zaštitu životne sredine kao top temu i prioritet, iako je priroda u Crnoj Gori na velikom stepenu očuvana za razliku od zemalja Evrope koje nemaju tekuće rijeke ili pijaću vodu. Stalno u našim aktivnostima pominjemo buduće generacije, a to više ne postoji, jer su te, kako nazivamo, buduće generacije zapravo mladi koji su sada mladi i koji će morati da se suočavaju sa izazovima pijaće vode, čistog vazduha, plodne zemlje“, kaže Mićunović.
Kristina Žugić iz NVO Eco Logic ukazuje na izazove u motivaciji mladih, koji često nemaju priliku da se povežu sa svojim vršnjacima iz drugih zemalja ili da učestvuju u ekološkim inicijativama. Istraživanja pokazuju zabrinjavajući trend u kojem mladi, posebno na sjeveru Crne Gore, nijesu uključeni u aktivnosti neformalnog obrazovanja, a mnogi od njih nijesu ni svjesni važnosti ovih aktivnosti za njihov lični i profesionalni razvoj.
„Mladi ne vide da je pitanje zaštite životne sredine goruća tema. Ne misle da je to nešto što treba hitno rješavati. Poprilično su uvjereni da nema potrebe da koriste ekološke proizvode, jer smatraju da je to propaganda. Podaci istraživanja ukazuju na alarmantne statistike: čak 86% mladih u Plužinama nije uključeno ni u jedan projekat neformalnog obrazovanja, dok 56,2% mladih iz Bijelog Polja smatra da ne postoji dovoljno oblika neformalnog obrazovanja u njihovim zajednicama“, poručuje Žugić.
Ističe da na papiru postoje strategije za mlade, kao i planovi za održivi razvoj, ali da konkretni koraci u implementaciji često izostaju.
„U manjim opštinama, gdje bi trebalo da se implementiraju lokalni akcioni planovi, često dolazi do stagnacije, a akcije se svode na površinske aktivnosti, poput čišćenja što je u zemljama Evropske unije davno prevaziđeno“, kaže Kristina Žugić.
Ona dodaje da je za uspješan razvoj neformalnog obrazovanja, ključan angažman pojedinaca unutar školskog sistema.
„Iako se u mnogim školama može pronaći angažovani nastavnik, koji je spreman da implementira inovativne aktivnosti, česta je prepreka koja dolazi od samog sistema. Nastavnici koji pokreću takve inicijative suočavaju se s ignorisanjem ili čak sabotiranjem od strane administrativnih struktura koje ne prepoznaju značaj vanastavnih aktivnosti“, rekla je Žugić.
Aleksandrina Babić, nekadašnja profesorica u Gimnaziji „Slobodan Škerović“, smatra da je ključno aktivirati mlade u školama i dati im alate za razmišljanje i djelovanje.
„Djeca nijesu nezainteresovana, ali je potrebno pružiti im priliku da se upoznaju sa ekološkim temama i da postanu odgovorni prema svojoj okolini. Odgovornost je na više strana. Naravno, država nosi najveći teret, odnosno obrazovni sistem. S druge strane, imamo roditelje koji su značajan stub ove priče“, ističe Babić.
Kroz zajedničke napore svih relevantnih aktera, moguće je stvoriti obrazovni sistem koji ne samo da pruža znanje, već i konkretne vještine koje mladima omogućavaju da se uspješno nose sa izazovima savremenog društva, zaključeno je na panel diskusiji koju je organizovalo Crnogorsko društvo ekologa.