Leposavić: Prekinuli smo praksu ucjenjivanja Crkve, uskoro temeljni ugovor Crne Gore i SPC

Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore Vladimir Leposavić izjavio je da je Srpska pravoslavne crkva (SPC) jedina tradicionalna crkva, odnosno vjerska zajednica, sa kojom država nije prethodno sklopila temeljni ugovor o saradnji, ali da će se „uskoro otkloniti i ta diskriminacija“.

„Ministarsto pravde, ljudskih i manjinskih prava, zajedno s pravnim ekspertima i predstavnicima Crkve, uspješno je obavilo dijalog i usaglasilo tekst budućeg sporazuma, pa su sada stvoreni svi uslovi da se ovaj sporazum potpiše“, rekao je Leposavić za današnju beogradsku Politiku. Kako je naveo, imao je čast i posebno zadovoljstvo da učestvuje u tom dijalogu „jer su legitimna prava Crkve bila polazna osnova“. „Predstavnici ministarstva i Vlade Crne Gore prekinuli su praksu ucjenjivanja Crkve, brinući prevashodno o tome da temeljni ugovor bude u skladu s Ustavom i pravnim poretkom Crne Gore. To je ujedno i najbolji primjer sekularnosti i načela odvojenosti crkve i države, koje se zasnivana razumevanju i saradnji“, rekao je Leposavić.

Politika piše da će ministri pravde Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije Vladimir Leposavić, Maja Popović i Bilen Saljiji danas u Beogradu potpisuju međunarodni sporazum između tri države kojim će se omogućiti efikasna razmjena podataka o imovini čime bi se obezbijedila efikasnija borba protiv kriminala koji prevazilazi državne granice.

„Potpisivanje regionalnog sporazuma o razmjeni podataka o imovini ima cilj da borbu protiv kriminala i korupcije učini efikasnijom i da se tome pristupi zajednički, jer je riječ o problemu koji prevazilazi državne granice. Pripreme za sklapanje ovog sporazuma počele su ranije, i tu je Regionalna antikorupcijska inicijativa imala veoma važnu ulogu. Mi smo za kratko vrijeme prikupili sve potrebne informacije i stručna mišljenja nadležnih organa, kako bismo odgovorili na ovu inicijativu. Ja sam zadovoljan što imam priliku da u ime Vlade Crne Gore potpišem sporazum koji će osnažiti saradnju zemalja-potpisnica na pravno-tehničkom, ali, uvjeren sam i na diplomatskom planu, kaže u razgovoru za „Politiku“ Vladimir Leposavić, ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.

 Da li je bilo prilike da se ranije sretnete s kolegama iz Srbije?

Kad je riječ o novim ministarstvima Vlade Crne Gore, u proteklih 100 dana nije bilo vremena gotovo ni za šta osim za naporan rad kako bi se prva demokratska tranzicija u zemlji sprovela uspješno. Uz to, imali smo cilj da odmah pokrenemo sve postupke i inicijative za brojne reforme koje su građani dugo čekali. Ministarstvo čijim radom rukovodim možda je imalo i najteži zadatak na početku rada nove vlade, jer se bližila primena spornih odredaba Zakona o slobodi vjeroispovijesti, što je prijetilo konfiskacijom crkvene imovine. Zato je postupku izmjena trebalo pristupiti bez odlaganja i mi smo taj zadatak uspješno obavili, iako je trebalo prevazići ozbiljne prepreke i sabotaže, kakav je bio i pokušaj bivšeg režima da suspenduje rad Skupštine.

Da li je Zakon o slobodi vjeroispovijesti obezbijedio slobodu svim vjerskim zajednicama bez političkog pritiska?

Usvajanje i stupanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti na snagu označilo je početak nove ere u Crnoj Gori. Vlada se posvetila rješavanju svih ostalih pitanja koja su važna za društvo, dok su crkve i vjerske zajednice počele da žive slobodno i bez političkog pritiska i manipulacije, možda prvi put u istoriji Crne Gore. Nova zakonska rješenja ukinula su svaku moguću diskriminaciju, a iskoristili smo priliku da unaprijedimo katalog posebnih vjerskih prava. Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava nastavlja rad na unapređenju odnosa države i crkava i vjerskih zajednica. U postupku smo usvajanja novih podzakonskih akata i formiranja mješovitih komisija za saradnju s vjerskim zajednicama, čiji će status i rad biti podignut na viši nivo.

Zašto se čeka s potpisivanjem temeljnog ugovora između Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC)?

Srpska pravoslavna crkva je jedina tradicionalna crkva odnosno vjerska zajednica sa kojom država nije prethodno sklopila temeljni ugovor o saradnji. Ubrzo ćemo otkloniti i tu diskriminaciju. Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, zajedno s pravnim ekspertima i predstavnicima Crkve, uspješno je obavilo dijalog i usaglasilo tekst budućeg sporazuma, pa su sada stvoreni svi uslovi da se ovaj sporazum potpiše. Imao sam čast i posebno zadovoljstvo da učestvujem u tom dijalogu, jer su legitimna prava Crkve bila polazna osnova. Predstavnici ministarstva i Vlade Crne Gore prekinuli su praksu ucjenjivanja Crkve, brinući prevashodno o tome da temeljni ugovor bude u skladu s Ustavom i pravnim poretkom Crne Gore. To je ujedno i najbolji primjer sekularnosti i načela odvojenosti crkve i države, koje se zasniva na razumijevanju i saradnji.

Dokle se stiglo kad je riječ o pravnim reformama u Crnoj Gori i šta je s izmjenama tužilačkih zakona?

Vlada trenutno vodi veliki broj postupaka i inicijativa koji imaju cilj da omoguće dobre promjene u svim sferama društva. Opredijeljeni smo da promjene u Crnoj Gori budu cjelovite, suštinske, a ne tek deklarativne i da budu u saglasnosti sa zahtjevima pravne sigurnosti i vladavine prava. To nije lak posao, ali je najbolji koji može biti urađen za društvo Crne Gore. Na isti način smo pristupili izmjenama tužilačkih zakona. Njihov predlagač je Skupština, ali Ministarstvo pravde i vlada sprovode intenzivne konsultacije s Venecijanskom komisijom i drugim subjektima kako bi predložene izmene bile široko prihvaćene, iako im legitimnost ne fali. Mi želimo da se u sudstvu i tužilaštvu dese promjene kojima će se smanjiti mogućnost zloupotreba nosilaca najviših funkcija, jer je upravo evropski standard i preporuka da nezavisnost sudstva i tužilaštva postoji zbog interesa građana, a ne zbog samih državnih organa.

Srbija i Crna Gora imaju neku vrstu „istorije sukoba“. Hoće li se ta ružna stranica brisati?

Srbija i Crna Gora imaju sve komparativne prednosti da budu dvije države s najboljim međusobnim odnosima. Kao poslije većih potresa, događa se niz manjih i tzv. smirivanje tla. Nešto slično se, moguće, trenutno dešava u političkim odnosima naše dvije države. Veoma je značajno to što Srbija i Crna Gora nemaju istoriju sukoba, dok u ovom trenutku skoro da nema većih otvorenih pitanja. Kriza vjerskog pitanja je bila veoma dramatična i opasna, ali je prošla i prava Crkve i njenih vjernika-građana su sada zaštićena. Tokom ove krize, koja nije trajala kratko, najviši predstavnici vlasti Republike Srbije, po mom uvjerenju, postupali su veoma objektivno i politički uzdržano. To nije bilo lako, budući da je pitanje statusa i prava Srpske pravoslavne crkve više od pravnog pitanja, izuzetno emotivno i važno za sve vjernike, bez obzira na to gdje žive. Postupanje u dobroj vjeri i međusobno uvažavanje recept je za uspjeh dvije države u budućnosti. Na taj način postupa i Vlada Crne Gore, u čije će ime Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava sklopiti ovaj regionalni antikorupcijski sporazum u Beogradu, uz uvjerenje da će brzo biti riješeni i svi ostali eventualno sporni slučajevi između dvije države, čime će i njihovi bilateralni odnosi ući u novu epohu – siguran sam, najbolju do sada.