Tokom proteklih mjeseci i nedjelja svjedoci smo dramatičnih događaja na Bliskom istoku i u Latinskoj Americi, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, govoreći na sjednici Upravnog odbora Fonda za javnu diplomatiju „Gorčakov“.
„Posljednjih mjeseci i nedjelja, postali smo svjedoci dramatičnih događaja i u Latinskoj Americi i na Bliskom istoku – događaja koji direktno proizilaze iz pokušaja zapadnih manjinskih država da održe ostatke svoje dominacije na međunarodnoj sceni upotrebom brutalne sile, zanemarujući sve prethodno potpisane i ratifikovane obaveze prema međunarodnom pravu“, rekao je Lavrov.
Ministar je primijetio da brzo širenje konfliktnih zona širom svijeta, koje uključuje nove zemlje i čitave regione, izaziva ozbiljnu zabrinutost.
„Primijetili smo da su neki stručnjaci, uključujući i one u Rusiji, specijalizovani za istoriju međunarodnih odnosa, već počeli da karakterišu i kvalifikuju ono što se dešava kao treći svjetski rat“, zaključio je Lavrov.
Svetu prijeti destabilizacija zbog sukoba oko Irana
Prema njegovim riječima, žestoka vojna agresija SAD i Izraela protiv Irana prijeti da destabilizuje svjetsku trgovinu i svjetsku energetsku bezbjednost.
„Od kraja februara SAD i Izrael sprovode žestoku vojnu agresiju protiv Islamske Republike Iran. Situacija prijeti da destabilizuje ne samo region Persijskog zaliva, što se već dogodilo, i ne samo cijeli Bliski istok, što je već u toku, već i svjetsku trgovinu, svjetsku energetsku bezbjednost, kao i međunarodni transport i poslovne komunikacije“, rekao je Lavrov.
Ministar je napomenuo i da rukovodstvo Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) neadekvatno reaguje na prijetnje po nuklearnu bezbjednost koje predstavlja američko-izraelska agresija protiv Irana.
„Na meti, a ovo je proglašeno legitimnom metom, su najviše iransko rukovodstvo i civilna infrastruktura, uključujući nuklearna energetska postrojenja pod zaštitnim mjerama IAEA“, istakao je Lavrov.
On je dodao da Rusija nije ravnodušna prema onome što se dešava između Irana i njegovih susjeda, kao i da je spremna da se pridruži posredničkim naporima oko Irana i saopštava svoje ocjene Teheranu.
„Trenutno razgovaramo o svim ovim pitanjima i, naravno, saopštavamo naše procjene i evoluciju stavova i Irancima i državama članicama Savjeta za saradnju zemalja Persijskog zaliva“, rekao je Lavrov.
Prema riječima šefa ruske diplomatije, Moskva je uvjerena da je „upravo taj put — put pregovora, put ujedinjenja i dogovora o ravnoteži interesa u interesu“ Bliskog istoka – ključnog regiona u svijetu, „a ne pokušaj da se bilo koja zemlja, a posebno Iran, primora da slijedi diktat iz inostranstva“.
Palestinsko pitanje palo u drugi plan
Ministar je primijetio i da je pogrešno što se u drugi plan stavlja rješavanje palestinsko-izraelskog sukoba, uprkos odlukama UN za njegovo rješavanje.
Kako je istakao, Rusija će, zajedno sa svojim partnerima na Bliskom istoku, težiti pravednom rješavanju palestinsko-izraelskog sukoba u skladu sa odlukama Savjeta bezbjednosti UN i njegove Generalne skupštine.
Eskalacija u Latinskoj Americi
Osim toga, ministar je primijetio da je Rusija zabrinuta zbog eskalacije oko Kube, solidarna je sa rukovodstvom zemlje i nastaviće da pruža pomoć i podršku Havani.
„Eskalacija oko Kube, koja se suočava sa sve većim spoljnim pritiskom, izvor je ozbiljne zabrinutosti. Potvrđujemo našu solidarnost sa našim kubanskim prijateljima u njihovom pravu na suvereni put razvoja. Nastavićemo da pružamo pomoć i podršku, uključujući materijalnu pomoć i humanitarnu pomoć“, istakao je diplomata.
Zapad nastavlja da ulaže u sukob sa Rusijom
Kada je u pitanju sukob u Ukrajini, Lavrov je napomenuo da zapadne elite nastavljaju da „ulažu u konfrontaciju“ sa Rusijom.
„Zapadna manjina, ili bolje rečeno, elite zapadnih zemalja, nastavljaju da ulažu i politički i ekonomski kapital koji im je preostao u sukob sa našom zemljom, koristeći u tu svrhu vojnu infrastrukturu i ljudske resurse kijevskog režima“, naglasio je Lavrov.
Ministar je dodao da prioriteti spoljne politike Rusije ostaju nepromijenjeni i usmjereni na osiguravanje nacionalne bezbjednosti.
„I ne mislim da oni mogu biti podvrgnuti bilo kakvim oportunističkim uticajima. Oni su usmjereni na osiguravanje nacionalne bezbjednosti, stvaranje povoljnih spoljnjih uslova za unutrašnji razvoj zemlje i poboljšanje kvaliteta života naših građana“, zaključio je ministar.
