Kurtijeva represija na Gazimestanu: Srbi poniženi, simboli zabranjeni
Prije sedam godina, četvoro Srba krenulo je iz Beograda na Kosovo i Metohiju. Plan im je bio da posjete manastir Gračanicu, a zatim odu kod prijatelja u srpsko selo Staro Gracko, obilježeno stradanjem i simbolikom otpora. Putovali su automobilom s registarskim tablicama na čijem okviru je stajala poruka: „Kosovo je srce Srbije“.
Bez problema su prešli administrativni prelaz; natpis nije privukao pažnju čak ni albanskog policajca u Vučitrnu, koji ih je zaustavio i postavio nekoliko rutinskih pitanja. Ni u Prištini, usred ljetnje gužve, natpis nije izazvao reakcije. Srbi su stigli do svoje destinacije, ne sluteći da će ovakva simbolika u budućnosti postati povod za hapšenja, pa i političke zloupotrebe.
Kurtijev pohod na srpske simbole
Četiri godine kasnije, Aljbin Kurti, lider privremenih prištinskih institucija, vratio se na vlast sa radikalnim pristupom prema srpskim simbolima. Zabranjeni su natpisi na ćirilici, srpske trobojke, majice, naljepnice, pa čak i zastave.
Nedavno su, nakon proslave slave manastira Visoki Dečani, uhapšeni trojica crnogorskih državljana zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na okviru tablica automobila. Među njima su bila i dvojica pripadnika Vojske Crne Gore. Pripadnici tzv. kosovske policije priveli su ih pod optužbom za „provokaciju“, a pritvoreni su bez jasnog pravnog osnova.
Ovaj događaj ukazuje na obrazac djelovanja prištinske vlasti, čiji pripadnici nastoje da pronađu bilo kakav povod za represiju nad Srbima – bilo da je to natpis na tablicama, majica s nacionalnim simbolima ili čak obična trobojka.
Vidovdan na Gazimestanu: Otpor pod pritiscima
Vidovdan, simbol srpskog stradanja i junaštva, svake godine okuplja Srbe na Gazimestanu. No, posljednjih godina ovo obilježavanje ne prolazi bez incidenata. Pripadnici tzv. kosovske policije vrše pretres, oduzimaju zastave, a često i privode prisutne.
Jedan od najupečatljivijih slučajeva dogodio se 2021. godine kada je Risto Jovanović iz Podgorice uhapšen na Gazimestanu. Razlog? Sugerirao je policajcima da nema potrebe za pretresom monahinja. Osuđen je na šest mjeseci zatvora, što je kasnije zamijenjeno novčanom kaznom od 6.700 eura i zabranom ulaska na Kosovo i Metohiju na pet godina.
Ni mladi Beograđanin Nikola Nedeljković nije izbjegao represiju. Hapšenje na Gazimestanu 2022. godine, uz optužbe za „izazivanje etničke mržnje“, završilo se osudom na osam mjeseci zatvora. Presuda je zasnovana na svjedočenju samo jednog pripadnika tzv. kosovske policije.
Eskalacija zabrana i represije
Prošlogodišnji Vidovdan donio je do tada nezabilježenu situaciju – parastos kosovskim junacima nije služen na Gazimestanu, već u manastiru Gračanica, zbog loše bezbjednosne situacije. Ipak, nekoliko desetina Srba okupilo se kod spomenika, gdje su im policajci oduzimali zastave i zabranili paljenje svijeća.
Ni ove godine nije bilo drugačije. Pripadnici tzv. kosovske policije uhapsili su Nemanju Mićalovića zbog transparenata na kojima su prikazani konture Kosova i Metohije u bojama srpske trobojke, s natpisom „Nema predaje“. Nakon davanja izjave, Mićalović je pušten, ali su saslušavani i drugi Srbi koji su se zatekli na Gazimestanu.
Simbolika otpora i politika straha
Istoričar Srđan Graovac za RT Balkan ističe da Aljbin Kurti ciljano i sistematski pojačava pritisak na Srbe. Njegove akcije imaju dvostruku svrhu – da zastraše Srbe na Kosovu i Metohiji, ali i da izazovu reakciju javnosti u centralnoj Srbiji.
„Srpska javnost je posebno osjetljiva na hapšenja i maltretiranja Srba, a Kurti to koristi da bi izazvao napetosti i moguće sukobe. Njegova represija posebno je izražena tokom vjerskih događaja, kao što je Vidovdan, kada se Srbi okupljaju da odaju počast kosovskim junacima,“ objašnjava Graovac.
No, Kurtijeva politika, uprkos represiji, svjedoči o strahu. Srbi se, iz godine u godinu, vraćaju na Gazimestan, podsjećajući na vjekovnu vezu svog naroda s Kosovom i Metohijom. Vidovdan ostaje simbol otpora, a san o potpunom brisanju srpskog identiteta na Kosovu raspršuje se, baš kao i Kurtijeve ambicije.