Iako su naši stari znali brojne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji slijedi čim pređu prag slavske kuće.
Kada čestitaju slavu, naši stari su znali da izgovore prigodne zdravice koje su se razlikovale od kraja do kraja, ali im je suština bila ista – nosile su riječi poštovanja, radosti i blagoslova. Mlađe generacije danas se često suočavaju s nedoumicom kako da pravilno iskažu poštovanje običajima i porodičnom prazniku. Pravoslavna slava, kao simbol porodice, vjere i zajedništva, ima svoje duboko ukorenjene običaje i pravila koje se prenose generacijama.
Kako gost treba da čestita slavu domaćinu
Kada gost dolazi u dom domaćina koji slavi slavu, važno je da se pridržava utvrđenog reda. Najprije domaćin dočekuje gosta pod kućom ili na pragu riječima: „Dobro došli!”
Gost zatim čestita slavu prigodnom i ispovednom čestitkom: „Čestit Sveti (ime sveca) i srećna ti slava, domaćine! Nek Bog da zdravlje i sreće tebi i tvojoj porodici!”
Na ovu čestitku domaćin odgovara blagoslovom i dobrodošlicom: „Hvala i dobro nam došli! I vama neko Bog i Sveti (ime sveca) pomognu da do sledeće godine dolazite i da slavimo u zdravlju i veselju!”
Slavsko žito i vino: prvi čin gostoprimstva
Poslije čestitanja, gosti najpre učestvuju u slavskom obredu. Obavezno se poslužuju slavskim žitom i gutljaj osveštanog crnog vina. Pre toga treba da se prekrsti i da uputi kratku molitvenu želju za dobro zdravlje domaćinu i njegovoj porodici.
Tek nakon što se ovaj ritual završi, gost – po starinskom redu ili po poštovanju – sijeda za slavsku trpezu.
Ovi običaji nisu puka formalnost. Oni prenose duhovnu poruku, označavaju poštovanje prema svecu zaštitniku i domaćinu, i podsećaju na duboko ukorenjenu vezu između vjere i porodičnog okupljanja. Slava je trenutak u kojem se tradicija i duhovnost prepliću sa radošću i gostoprimstvom, a pravilna čestitka i blagoslov domaćina čuvaju ljepotu ovog pravoslavnog običaja i prenose je na buduće naraštaje.
(Religija.rs)
