Od divljih deponija do zagađenih vodotokova, priroda je godinama trpjela posljedice neodgovornog odnosa prema životnoj sredini. Kako bi se tome stalo na kraj, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera predlaže strože mjere za kažnjavanje najtežih ekoloških prekršaja.

Kazne za najteže ekološke prekršaje ubuduće će iznositi do 80 hiljada evra. Međutim, novi propisi predviđaju da odgovornost počinilaca ne završava samo na novčanim sankcijama, već podrazumijeva i obavezu otklanjanja posljedica nastale štete.

Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Zoran Dabetić, istakao je da će oni koji ugroze životnu sredinu morati da učestvuju i u njenoj sanaciji.

„Ukoliko načinite određenu štetu životnoj sredini nećete biti u obavezi samo da platite kaznu po Zakonu o prekršajima već ćete morati i da učestvujete i finansijski ili na drugi način u sanaciji kompletne štete da je oporavite“, kazao je Dabetić.

Pored strožijih sankcija, planirano je i uspostavljanje elektronskog registra koji će omogućiti veću transparentnost i bolji uvid u slučajeve narušavanja životne sredine.

„Nakon formiranja sistema i evidencije kojom će upravljati Agencija za zaštitu životne sredine, građani će imati uvid u podatke o pričinjenoj šteti.

Mi ćemo moći kao građani u svakom trenutku da vidimo ko, kada, gdje, zašto i koliko je nanio štetu životnoj sredini“, rekao je Dabetić.

Dabetić smatra da se šteta nastala dugogodišnjim neodgovornim odnosom prema životnoj sredini mjeri desetinama miliona eura, pri čemu su pojedine posljedice, kako navodi, nepovratne.

U resornom ministarstvu poručuju da je usvajanje evropskih standarda važan korak, ali da će pravi izazov biti njihova dosljedna primjena u praksi. Cilj je, kako navode, dugoročno unapređenje sistema zaštite životne sredine.

„Ono što nas posebno ohrabruje su definitivno pozitivne poruke i poruke podrške koje nam stižu iz Brisela, međutim priča o ekološkoj Crnoj Gori, priča o zaštiti ekološke Crne Gore se naravno ne završava privremenim zatvaranjem poglavlja 27 već tada tek i počinje“, kazao je Dabetić.

Nakon godina u kojima su posljedice zagađenja plaćali građani i država, novi propisi obećavaju drugačiji pristup. Ostaje da se vidi da li će zagađivači konačno snositi punu odgovornost ili će priroda i dalje biti najveća žrtva neodgovornog odnosa prema životnoj sredini.

(RTV Podgorica)

Tagovi