Crna Gora je u 2025. godini ostvarila 15,37 miliona turističkih noćenja i 1,48 milijardi evra prihoda od turizma, ali ključni strateški ciljevi nijesu u potpunosti dostignuti. Završni izvještaj Ministarstva turizma pokazuje da je formalna realizacija Akcionog plana visoka, dok su najveći zastoji ostali u zakonodavstvu, digitalizaciji i smanjenju zavisnosti od malog broja tržišta.
Vlada Crne Gore razmatrala je Završni izvještaj o sprovođenju Strategije razvoja turizma Crne Gore za period 2022–2025, dokument koji daje najširu sliku o tome koliko je država uspjela da unaprijedi najvažniju privrednu granu, ali i gdje su ostale ključne slabosti sistema.
Prema izvještaju Ministarstva turizma, Akcioni plan za 2025. godinu realizovan je na nivou od 91 odsto. Od ukupno 53 planirane aktivnosti, 40 je realizovano u potpunosti, osam djelimično, dok pet aktivnosti nije realizovano. To je bolji rezultat nego u prethodnim godinama, budući da je stepen realizacije u 2022. iznosio 85 odsto, a u 2023. i 2024. godini po 83 odsto.
Ipak, iza visokog procenta realizacije krije se manje optimistična slika: dva od tri ključna indikatora strateškog cilja nijesu dostigla planirane vrijednosti. Broj noćenja u 2025. godini iznosio je 15,37 miliona, što je 6,36 odsto više nego 2019, ali znatno ispod ciljanog rasta od 40 odsto. Prihodi od turizma dostigli su 1,48 milijardi evra, odnosno 34,8 odsto više nego 2019, ali ni tu nije ostvaren planirani rast od 50 odsto. Jedini indikator koji je premašio cilj je procijenjeni direktni i indirektni udio turizma u BDP-u, koji je, prema WTTC-u, u 2025. iznosio 28,5 odsto, iznad planiranih 25 odsto.
Turizam rastao, ali ne koliko je planirano
Strategija razvoja turizma 2022–2025. imala je ambiciozan cilj: da Crna Gora kroz investicije i formalizaciju turističkog prometa postane globalno prepoznata destinacija, sa manjom sezonalnošću, umjerenijim regionalnim disbalansom i većim značajem turizma u razvojnim politikama.
U izvještaju se konstatuje da je turizam ostao strateška privredna grana i da su ostvareni pozitivni efekti, naročito u promociji, razvoju novih turističkih proizvoda, podršci projektima i infrastrukturnim ulaganjima. Međutim, dokument istovremeno priznaje da je sektor ostao veoma ranjiv na geopolitičke, ekonomske, klimatske i druge spoljne udare.
Jedan od najvidljivijih problema je pad broja noćenja sa prioritetnih emitivnih tržišta. U 2025. godini sa deset prioritetnih tržišta ostvareno je 9,92 miliona noćenja, što je 5,05 odsto manje nego 2024. godine. Najveći pad bilježe Rusija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Njemačka, Sjeverna Makedonija i Srbija, dok su rast ostvarili Velika Britanija, Albanija, Francuska i Poljska.
Posebno je važno da je broj noćenja sa prioritetnih tržišta u 2025. bio i ispod nivoa iz 2019. godine. Ukupno je ostvareno 9,92 miliona noćenja, naspram 10,72 miliona u 2019, odnosno indeks 92,51. To pokazuje da se struktura tražnje promijenila i da Crna Gora više ne može računati samo na tradicionalna tržišta i duge boravke iz regiona i Rusije.
S druge strane, izvještaj pokazuje da se otvaraju nova tržišta. Najbrži rast broja noćenja u 2025. u odnosu na 2024. zabilježen je iz Azerbejdžana, Malte, Indije, Grčke i Izraela. Rast je ostvaren i sa udaljenih tržišta poput Novog Zelanda, Kine, Japana, Brazila, SAD-a i Australije. To je možda najvažniji signal za buduću turističku politiku: Crna Gora mora agresivnije diversifikovati tržišta, jer zavisnost od malog broja zemalja ostaje ozbiljan rizik.
Šta je urađeno: Promocija, novi proizvodi i infrastruktura
Najbolji rezultati u 2025. ostvareni su u oblastima smještajnih kapaciteta, globalne promocije destinacije, diverzifikacije turističkog proizvoda, ljudskih resursa i turističke infrastrukture.
U oblasti promocije, destinacijski spot kampanje “Uncover Your Wild Side” osvojio je devet nagrada, od čega sedam u okviru CIFFT-a, kao i nagradu na festivalu Golden City Gate u Berlinu. Nacionalna turistička organizacija realizovala je 18 marketing kampanja u partnerstvu sa turoperatorima i online turističkim agencijama.
U okviru mjera za unapređenje turističke ponude, u 2025. je podržano 140 projekata iz oblasti manifestacionog, kulturnog, ruralnog i drugih vidova turizma. Ministarstvo turizma podržalo je 112 projekata sa 458.086 evra, dok je NTO podržala 28 projekata sa 398.245 evra. Razvijeno je 10 novih turističkih proizvoda, iako je ciljna vrijednost bila šest.
Dodijeljena su i 53 sertifikata za oznaku kvaliteta u turizmu Montenegro Quality, dok je kroz kampanju “Ruralno, održivo, domaćinski” nagrađen dio registrovanih seoskih domaćinstava. U izvještaju se navodi i da je kroz Program podsticajnih mjera valorizovano 10 novih turističkih atrakcija.
Kada je riječ o infrastrukturi, u 2025. je realizovano 18 od 25 aktivnosti, tri su djelimično realizovane, a četiri nijesu realizovane. Učinak je, prema izvještaju, mjeren kroz 33 projekta turističke i prateće infrastrukture, što je više od ciljne vrijednosti od 30. Među najvažnijim projektima navedeni su radovi na ski centru Kolašin 1600, projekat Đalovića pećine, sistem vještačkog osnježavanja na Savinom kuku, unapređenje aerodroma, nove avio-rute, putni pravci, granični prelazi i energetska mreža.
Najveći problem: Zakoni nijesu završeni
Najslabija tačka sprovođenja Strategije ostao je regulatorni okvir. Ministarstvo turizma nije završilo tri ključna zakonska posla: Zakon o turizmu i ugostiteljstvu, izmjene Zakona o turističkim organizacijama i Zakon o boravišnoj taksi.
Izvještaj navodi da su razlozi za kašnjenje brojni: promjene u Vladi i resorima, personalne promjene u institucijama, nedostatak kadrovskih kapaciteta, složene procedure, nedovoljno koordinirane aktivnosti, kao i posljedice sajber napada na informacioni sistem Vlade 2022. godine.
Posebno je indikativno da Nacionalni savjet za turizam, iako je njegovo formiranje predviđeno još 2022. godine, nije zaživio u punom kapacitetu zbog čestih personalnih i institucionalnih promjena. U izvještaju se navodi da je resor turizma tokom četvorogodišnjeg perioda više puta mijenjao organizacioni i kadrovski okvir, što je usporilo sprovođenje politike.
To je suštinski najvažniji nalaz: Crna Gora je imala strategiju, akcione planove i visoku administrativnu realizaciju, ali nije završila ključne sistemske reforme koje bi direktno uticale na formalizaciju prometa, bolju evidenciju, smanjenje sive ekonomije i efikasnije upravljanje destinacijom.
Digitalizacija ostala za naredni ciklus
Još jedan veliki zaostatak odnosi se na digitalizaciju turizma. Projekat e-visitor, odnosno elektronski sistem prijave gostiju, tokom 2025. je samo djelimično realizovan, kroz analizu postojećih digitalnih alata za registraciju turista u Crnoj Gori. Vlada je za 2026. godinu obezbijedila 1,37 miliona eura za razvoj, testiranje, implementaciju, praćenje, evaluaciju, garanciju i održavanje turističkog informacionog sistema.
Ovaj podatak je posebno važan jer bez funkcionalnog turističkog informacionog sistema Crna Gora i dalje teško može precizno mjeriti turistički promet, pratiti individualni smještaj, kontrolisati sivu zonu i donositi brze odluke zasnovane na podacima.
Drugim riječima, turistički sektor je ušao u 2026. sa starim problemom: država i dalje nema dovoljno pouzdan, integrisan i operativan digitalni sistem za evidenciju i upravljanje turističkim prometom.
Potrošeno manje nego što je planirano za četiri godine
Za realizaciju Akcionog plana Strategije razvoja turizma u periodu 2022–2025. bilo je planirano 69,04 miliona evra, dok je ukupno utrošeno 58,18 miliona eura. Od toga je iz državnog budžeta finansirano 55,65 miliona evra, a iz donatorskih sredstava 2,54 miliona evra. Najveći dio potrošnje odnosio se na kapitalni budžet – 53,21 milion evra, odnosno 92 odsto ukupno utrošenih sredstava.
Za samu 2025. godinu bilo je planirano 10,43 miliona evra, a realizovano je 13,95 miliona evra, što je 33,72 odsto više od plana. Povećanje je najvećim dijelom posljedica većeg utroška iz kapitalnog budžeta i donatorskih sredstava.
Ovi podaci pokazuju da turistička politika i dalje snažno zavisi od infrastrukturnih ulaganja, dok su reformske, regulatorne, promotivne, edukativne i digitalne aktivnosti finansijski znatno manje zastupljene.
Nova strategija treba da traje 10 godina
U preporukama za naredni ciklus planiranja navodi se da Crna Gora treba da donese novu Strategiju razvoja turizma, zasnovanu na prioritetima prethodnog dokumenta, ali sa jačim fokusom na institucionalne kapacitete Ministarstva turizma, NTO-a i upravljača zaštićenih područja.
Preporučuje se da nova strategija obuhvati period od 10 godina, uz dvogodišnje akcione planove koji bi se mogli revidirati u skladu sa tržišnim i spoljnim okolnostima. Takođe, traži se aktivnije uključivanje lokalnih zajednica, snažnija rodna komponenta, bolja koordinacija, formiranje Nacionalnog savjeta za turizam i veća pažnja individualnim izdavaocima smještaja.
Među preporukama su i razvoj digitalnog marketinga, promocija specijalizovanih proizvoda poput ruralnog, zdravstvenog i avanturističkog turizma, saradnja sa globalnim platformama i influenserima, jačanje statistike i sistema praćenja podataka, kao i razvoj održivog i zelenog turizma.
Crna Gora ima turistički rast, ali nema dovoljno jaku turističku politiku
Završni izvještaj pokazuje da Crna Gora nije bez rezultata: prihodi su veći nego prije pandemije, turizam ima snažan udio u BDP-u, promovisana su nova tržišta, podržani su projekti, razvijeni novi proizvodi i pokrenut dio infrastrukturnih aktivnosti.
Ali izvještaj istovremeno potvrđuje ono što turistička privreda godinama ponavlja: najveći problemi nijesu riješeni. Sezonalnost je i dalje visoka, siva ekonomija ostaje opterećenje, digitalna evidencija nije završena, prioritetna tržišta su pod pritiskom, a ključni zakoni kasne.
Zato najvažnija poruka dokumenta nije da je Akcioni plan realizovan 91 odsto. Mnogo važnije je pitanje šta je taj procenat zaista promijenio u strukturi crnogorskog turizma.
Nova strategija neće smjeti da bude samo nastavak prethodne. Mora biti preciznija, mjerljivija i mnogo više vezana za rezultate: veći broj hotela visoke kategorije, dužu sezonu, manje sive zone, bolje podatke, snažniji sjever i stabilniju poziciju na tržištima koja mogu donositi prihod tokom cijele godine.
(Investitor.me)
