Ćosić zapisao 1999. godine: Crna Gora će biti zemlja švercera, kelnera i sobarica, a Srbi će biti “nevjera” koju će proganjati!
Bivši predsjednik SR Jugoslavije i jedan od najvećih srpskih pisaca Dobrica Ćosić proročki je prije jedne dvije decenije predvidio šta će se desiti sa Crnom Gorom, koja je tada bila u zajedničkoj državi sa Srbijom. U knjizi o epistolama iz pera Milivoja Pavlovića pod dvosmislenim nazivom „Pisma s dvostrukim dnom“, objavljena su pisma koja su od 1989. do 2014. razmjenjivali pisac Dobrica Ćosić i istoričar Vlado Strugar.
Ćosić je 22. juna 1999. godine, a naš portal to objavljuje, zapisao sumornu prognozu daljeg razvoja srpsko-crnogorskih odnosa.
„Iz Crne Gore stižu vijesti da je to rasrbljeno i raznjegoševljeno pleme, zavedeno amerikanizmom i hedonizmom progresa, oduvijek neradno, zamamljeno, novim, najviše turističko-špekulantskim mogućnostima za nerad i lak, prijatan život, zaista krenulo u separatističku politiku.
Crna Gora će postati zasebna, vazalna država, državica švercera, kelnera, šofera, sobarica i portira, službenika „tercijalne djelatnosti“. Njegoš će im sići u kolektivnu podsvijest, činiće im predmet nauke o književnosti, srpsko osjećanje će se ugasiti, junaštvo i čojstvo će samo postati folklor. Srpsko crnogorstvo će biti „nevjera“, „guba u torini“. Srbi će biti „poturice“, a „Gorski vijenac“ će doživjeti svoje izvrnuto, paradoksalno ostvarenje: Srbi će biti poturčenjaci, Srbi će biti „nevjera“ koju će proganjati. Povešće se pravi etnički rat protiv srpstva; crnogorstvo će prije 21. vijeka biti nacionalnost jača od hrišćanske religije. Ili će se Crna Gora pocijepati na albansku, muslimansku i srpsko-crnogorsku teritoriju, što je, takođe, realno“, zapisao je Dobrica Ćosić, u junu 1999. godine.
Dobrica Ćosić (1921-2014), pisac, esejista, političar, jedna od najznačajnijih figura srpske istorije i književnosti druge polovine 20. veka. U književnost ulazi 1951. godine sa svojim prvim romanom Daleko je sunce, prvim modernim romanom o jugoslovenskoj revoluciji koji je predstavljao kritiku revolucionarnog terora. Roman je preveden na tridesetak jezika, a samo u SSSR-u štampan u 1.600.000 primeraka. Zatim objavljuje romane: Koreni (1954), Deobe (1961), Bajka (1965), Vreme smrti (tetralogija, 1972–79), Vreme zla – trilogija Grešnik (1985), Otpadnik (1986) i Vernik (1990), Vreme vlasti I (1996) i Vreme vlasti II (2007). Dobitnik je Ninove nagrade dva puta, za romane Koreni i Deobe.
Srpski Tolstoj Cosic je prognozirao tešku i sramnu budućnost Crne Gore. Veliki dio ove prognoze se ostvario. Niko u našoj zemlji ne treba da se raduje prognostičkim vizionarstvima ali je izvjesno da nam je sudbina trasirano „Ćosićevom trasom“.
Crnogorci nemaju nista zajednicko sa Srbima. NADA! ZIPP! ZERO!
Zato Cosic i kaze da je danasnjim Crnogorcima najveci kompliment kad ih dozivljavas, u prvodu, kao Mafijase i Dilere droge. dok Srbi najvise likuju kad ih najblizi prijatelji oslovljavaju kao, u prevodu, djubre oli ti po naski ‘nevjera’ i ‘guba u torinu’.
Jedino nije rekao da će kelneri i sobarice u CG doći iz srbije
.
Ćosić je daleko najveće govedo na planeti, lažov nad lažovima.
Ti si oveća srbijanska bičina