„Šta nam institucije poručuju kad puste iz pritvora čovjeka optuženog za upad u privatnu kuću žrtve, silovanje i nanošenje teških tjelesnih povreda, kako mediji prenose? Šta nam poručuje sistem, kako se bori protiv rodno zasnovanog nasilja?“, navela je u saopštenju.
Kao potpisnica međunarodnih konvencija, između ostalog i Istanbulske, Crna Gora obavezala se na formiranje sistema podrške žrtvama rodno zasnovanog nasilja. Ipak, zbog osude okoline i izostanka podrške u institucijama, silovanje kao najteži oblik seksualnog nasilja nad ženama često ostaje neprijavljeno, ili kao i kod ovog slučaja izriču se blage i neprimjerene kazne- ovdje bez obzira na težinu učinjenog djela umjesto pritvora lice je pušteno da se brani sa slobode.
Kako kaže silovanje ili pokušaj samog djela ostavlja ozbiljne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje žrtve, a u procesu oporavka od izuzetne važnosti su sistem podrške i povjerenje, ovdje odmah na početku samog procesa zbog neadekvatne sistemske reakcije poručujemo žrtvi ovog gnusnog čina da na takav oblik pomoći i zaštite sistema ne može da računa.
Ona je kazala da je sramno i porazno za državu i odgovorne pojedince u njoj i da je napad na jednu ženu, napad na sve žene, zato tim putem poziva nadležne da se u hitnom postupku preispita odluka tužioca da dozvoli počiniocu ovog djela da se brani sa slobode.
U saopštenju je navela da ovaj slučaj upozorava da je rodno nasilje sve više zasnovano i da zbog neadekvatne reakcije institucija imamo duplu viktimizaciju-žrtve se u startu osuđuju, propituje se njihova prošlost i ponašanje, sve je pod lupom i traga se za razlozima zašto se to baš njima desilo- pri tome stavljajući teret dokazivanja žrtvi i obeshrabivanja žena da prijave nasilje jer znaju da neće dobiti adekvatnu pomoć i podršku.
Zbog odsustva odgovarajuće reakcije, žrtve silovanja često imaju osjećaj nemoći, nesigurnosti, straha i bespomoćnosti, ali i krivice jer po već opisanoj društvenoj matrici propituju svoje ponašanje koje je predhodilo nasilju. Ovdje imamo i prijavu i dokaze, ali u startu neadekvatnu reakciju, navela je.
„Pozivamo nadležne da preispitaju slučaj, a u narednom periodu da usmjerimo sve raspoložive kapacitete na unapređenje rada tužilaštava i sudova u pravcu pooštravanja kaznene politike, ali i usmjeravanja pažnje na zaštitu žrtve kroz omogućavanje adekvatne podrške i pomoći u pripremnom postupku i prilikom svjedočenja. Usmjeravanje aktivnosti na zaštitu žrtve treba da budu prepoznate kao prioritet u daljem zalaganju za adekvatan odgovor na krivična djela seksualnog nasilja“, zaključila je Raščanin-Radičević.
