Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici imenovala funkcionera Bošnjačke stranke Aliju Košutu za predsjednika Upravnog odbora Fonda PIO.

Košuta je široj crnogorskoj javnosti postao poznat nakon antologijske rečenice iz 2019. godine da je „fer da za razliku od građana funkcioneri dobijaju povoljne stanove i kredite, s obzirom na plate koje primaju“.

I zaista, Košuta je dvije godine ranije u fer nagodbi sa državom dobio 40.000 evra stambeni kredit, od kojeg treba da vrati 9.700 eura za 20 godina (40,40 evra mjesečno).

Za dobijanje stambenog kredita, bivšem direktoru Uprave za inspekcijske poslove nije bila otežavajuća okolnost to što je prije toga posjedovao tri stana i dvije kuće.

Kada su maja prošle godine na konferenciji za štampu ispred Nacionalnog tijela za borbu protiv korupcije  Vanja Ćalović Marković i Dritan Abazović otkrili imena javnih funkcionera (između ostalih i Košutino) koji su od Vlade Crne Gore dobili mimo pravila dobili povoljne stambene kredite, niko nije mogao slutiti da će upravo Vlada kojom rukovodi lider URA-e upravo jednog takvog nezajažljivog bivšem javnog službenika nagraditi imenovanjem na poziciju predsjednika Upravnog odbora Fonda PIO. Umjesto preispitivanja odluke vlade Duška Markovića i donošenja rješenja po kojem će bivši funkcioneri, pa i Košuta, kredite vraćati po tržišnim uslovima, što je i najavljivao sadašnji premijer prošlog proljeća, gledamo sasvim drugi scenario- Košutino vraćanje u javnu upravi na velika vrata.

Čime je Košuta zadužio BS pa ona za pokrivanje pomenute pozicije kandiduje čovjeka koji je prepoznat po tome što je iza sebe ostavio tri privatne firme u blokadi u rasulu dok je on sticao nekretnine u Rožajama? Zbog čega je premijer Abazović dao pristanak na angažman „istrošenog“ i „kompromitujućeg“ kadra BS-a i da li je tako namirio partiju koju predvodi Ervin Ibrahimović kako se ista ne bi priključila DPS-u i podržala u Skupštini inicijativu za izglasavanje nepovjerenja 43. Vladi Crne Gore?

Stiče se utisak da kadrovska politika predstavljaju najgori segment manjinske Vlade u njenih prvih 100 dana funkcionisanja i da bi upravo ona mogla obesmisliti i anulirati opipiljive rezultate koji je izvršna vlast ostvarila u borbi protiv kriminala i korupcije u u minulom periodu. „Paraju oči“ jučerašnja naimenovanja provjerenih kadrova bivšeg kriminalnog režima poput Alije Košute, Kemala Đečeviča i Zoje Bojanić Đurović.

Prije nego li se kao kadar BS-a „probio“ u javnom sektoru, Košuta je bio direktor tri firme, a u jednoj je i dalje vlasnik. Prije tri godine su sve one bile u blokadi i sa velikim dugovima, a neke su dužne i za porez sa malim šansama da će to država ikada moći naplatiti.

On je bio izvršni direktor firme “Hilton” iz Rožaja, koja je registrovana za proizvodnju namještaja, od 1998. do 2010. godine i od 2013. do 2014. godine. Račun te kompanije, prema podacima iz registra Centralne banke, u stalnoj blokadi je od marta 2014. godine za ukupni dug od 2,6 miliona evra. Poreski dug te kompanije iznosi 142.188 evra, premapodacima Poreske uprave iz juna 2019. godine. Ova kompanija se na spisku 200 najvećih poreskih obveznika nalazi od novembra 2018. godine.

Košuta je vlasnik kompanije “Gramer” iz Rožaja od njenog osnivanja 2010. godine a bio je istovremeno i njen direktor od 2010. do 2013. godine, kada ga je naslijedila Hazbija Košuta. Ova kompanija je registrovana za građevinske radove.

Račun firme je bio u neprekidnoj blokadi od novembra 2015. godine, za dug od 39 hiljada evra.Ukupne obaveze kompanije na kraju 2018. godine su 120 hiljada evra.

Košuta je takođe bio direktor firme “Afmena” iz Podgorice od 2014. do 2017, pred imenovanje za direktora Uprave za inspekcijske poslove. Na listi blokiranih firmi “Afmena” se nalazi od juna 2017. godine zbog dug od 15,6 hiljada evra. Kompanija za 2017. i 2018. nema predate poreske prijave. Ukupne obaveze na kraju 2016. godine bile su 15,5 hiljada evra.

I pored ne baš sjajne poslovne biografije, Alija Košuta ima značajnu imovinu – tri stana od 84, 99 i 45 kvadrata, dvije kuće od 244 i 38 kvadrata, kao i građevinski plac i zemljište od ukupno 1.541 kvadrat.

Zbog svega navedenog, nadamo se da crnogorski penzioneri neće doživjeti sudbinu radnika firmi koje je svojom stručnošću svojevremeno upropastio Košuta. Ostaje im da se nadaju da kdar BS-a neće biti toliko proaktivan, odnosno da će mirno sjedjeti u Upravnom odboru bez pokazivanja bilo kakve inicijative.

Tagovi