Sastanak koji određuje budućnost regiona: Kakav može biti ishod razgovora u Briselu

Na današnjem sastanku između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija donijeće se krupne odluke koje mogu da odrede budućnost regiona. Ukoliko Zapad želi mir i stabilnost, vratiće se na realnu politiku i razgovarati sa Srbijom po pitanju Kosova ili će doći do nestabilnosti, pitanje je koje potresa cijeli Balkan. Ipak, vrlo je vjerovatno i da će doći do pacifikacije odnosa zbog sukoba u Ukrajini.

Politički analitičar Vladimir Dobrosavljević političku situaciju na Kosovu i Metohiji kontekstualizuje u malo širim okvirima zbog sukoba na istoku Evrope u Ukrajini.

„Zapadnim saveznicima i Americi je Zapadni Balkan njihova zona interesa. Oni smatraju da postoji opasnost da bi bilo kakvo podizanje tenzija ili izazivanje sukoba, kako oni to nazivaju, otvorilo prostor za maligni ruski uticaj. Na svaki način oni žele to da pacifikuju. Ne mislim da će doći do revolucionarnih pomaka. Očekujem da će NATO i SAD insistirati na smirivanju odnosa, a da će vremenom doći konkretne stvari“, tvrdi analitičar.

Dobrosavljević govori da poslednjih mjeseci, od otvaranja sukoba na istoku Evrope, primjetno je da regionalne političke elite pokušaju da stigmatizuju zvanični Beograd i Srbiju kao potencijalnog izazivača destabilizacije na ovom dijelu Evrope.

„Međutim, kada sve njih pogledate, uglavnom su to adrese koje imaju probleme sa političkim rejtingom. Bakir Izetbegović ima velikih problema sa oktobarskim izborima. O Milanoviću i njegovom rejtingu ne bih previše govorio. Milo Đukanović – čovjek čija je stranka uveliko na tački bez povratka, bez mogućnosti da ugrozi pobjednike izbora. Kurti je takođe čovjek koji nema rejting. Sva ova ekstremizacija je pokušaj homogenizacije njihovih birača u strahu od spoljnog neprijatelja, a kud ćete ljepšeg spoljnog neprijatelja od Beograda“, podvlači Dobrosavljević.

Diplomata Zoran Milivojević mišljenja je da je Zapad u ovom slučaju na ispitu, konkretnije Vašington i Brisel, kao oni koji podržavaju kosovsku nezavisnost i indirektno Kurtijevu politiku.

„Ukoliko bude pritisaka sa te strane, onda dijalog može dobiti sadržaj. Jedina mogućnost za to je da se na sto postave ona pitanja od kojih dijalog zavisi. Mislim da su prijetnje apsolvirane kao mehanizam kad je riječ o Srbiji. Mislim da im je jasno da pritisci i prijetnje nemaju efekta na Srbiju. To pokazuju i izjave Kristofera Hila, a Amerika je shvatila da se bez Srbije ne može riješiti kosovsko pitanje. Pominju i ZSO, kao pitanje koje mora biti na dnevnom redu. Mislim da se Vašinton vratio na realnu politiku ako žele mir i stabilnost na ovim prostorima“, kazao je on.

Govoreći o stavu premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija da će insistirati na međusobnom priznanju, Milivojević kaže da to nije ništa novo i da u svijetlu toga, u svim najavama pred odlazak u Brisel, ponovio je da neće odustati od svog stava.

„On je i juče ponovio da neće odustati od svog stava. Zapad je na probi, da li želi mir i stabilnost. Ukoliko neće, onda će podržati Kurtija. Ukoliko budu shvatili da je neophodno da se dijalog oplemeni onim što je suštinsko, a to je implementacija Briselskog sporazuma, onda se može otvoriti debata o Zajednici srpskih opština“, kazao je Milivojević.