Prosječna zarada (bruto) u avgustu 2022. godine u Crnoj Gori iznosila je 886 evra, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 718 evra, a najveće prosječne zarade imaju zaposleni u sektoru finansija, 1.169 evra, pokazuju podaci Monstata.
Prema podacima, prosječna neto zarada u avgustu 2022. godine u odnosu na jul 2022. godine zabilježila je rast od 0,6 odsto, dok je prosječna neto zarada u avgustu 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 35 odsto.
Prosječne zarade u sektoru šumarstva, ribarstva i poljoprivrede iznosile su 670 evra, u odnosu na jul veće su za dva evra. Zarade u sektoru rudarstva u prosjeku su oko 900 evra, odnosno osam evra više nego u julu. Prosječna zarada u prerađivačkoj industriji niža je za dva evra nego mjesec ranije i iznosi 586 evra, dok je u sektoru snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija manja za devet evra i iznosi 1.092, umjesto julskih 1.101 evro. Sektor snabdijevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada i slične aktivnosti bilježi rast od šest evra, pa sada zarade iznose 658 evra.
Rast zarada u odnosu na jul 0,4 odsto
Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u avgustu 2022. godine u odnosu na jul 2022. zabilježile rast od 0,2 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,4 odsto, odnosno po sektorima, saobraćaj i skladištenje 1,6 odsto, trgovina 1,2, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti jedan odsto, vađenje ruda i kamena 0,9, koliko bilježe i sektori snabdijevanje vodom 0,9, usluge smještaja i ishrane i obrazovanje. Sektori stručne, naučne i tehničke djelatnosti bilježe rast od 0,8 odsto, kao i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti. Informisanje i komunikacije i državna uprava bilježe rast od 0,7 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i finansijske djelatnosti 0,3 odsto.
Pad bilježi i sektor građevinarstva, pa su zarade niže za 13 eura i u avgustu su iznosile u prosjeku 669 eura, dok trgovina na veliko i malo bilježi blagi rast od sedam evra i prosječna plata je iznosila 608 evra, iako i dalje zaposleni u ovom sektoru imaju najniže zarade. Saobraćaj i skladištenje bilježi rast od 11 eura, pa zarade u ovom sektoru iznose 717 evra, a rast je zabilježen i u sektoru smještaja i ishrane gdje su plate uvećane za za šest evra i iznose 666 evra. Sektor informisanja i komunikacija takođe bilježi rast od šest evra, pa prosječna zarada iznosi 869 evra. Pad zarade zabilježen je i u sektoru prodaje nekretnina za 11 evra i iznosi 874 evra. Stručne, naučne i tehničke djelatnosti bilježe rast od pet evra, dok sektor administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti bilježe rast od šest evra, pa zarade iznose u prosjeku 657, odnosno 585 evra. Prosječna zarada u državnoj upravi iznosila je 747 evra, i veća je za pet, dok je u sektoru obrazovanja veća za šest evra i iznosila je 709 evra. Zdravstvena i socijalna zaštita bilježi pad za tri, pa je iznos bio 875 evra, dok je sektor umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti zabilježio blagi rast od pet odsto, na 631 evro. Pad je zabilježen u sektoru ostalih uslužnih djelatnosti, za sedam evra, na 641 evro.
Prosječna zarada povećana je 1. januara ove godine, kada je usvojen program „Evropa sad“ kojim je minimalna zarada povećana na 450 evra. Prosječna potrošačka korpa porasla je za 107 evra u odnosu na godinu ranije i iznosila je 766,2 evra, dok je godinu ranije bila 659,2 evra.
