Uprkos ranijem obećanju kancelara Olafa Šolca da njemačka godišnja potrošnja na odbranu premašuje dva odsto njenog bruto domaćeg proizvoda, ona vjerovatno neće uspjeti da postigne cilj koji je definisao NATO u godinama koje dolaze, pokazala je nedavna studija.
U međuvremenu, mediji, pozivajući se na vladin dokument, tvrde da je Berlin ipak uspio da izdvoji deset milijardi evra (10,5 milijardi dolara) za kupovinu američkih borbenih aviona F-35A Lajting 2.
U nedelju su novine Rheinische Post, pozivajući se na izvještaj Njemačkog ekonomskog instituta sa sjedištem u Kelnu, saopštile da će cilj od dva odsto potrošnje na odbranu ostati nedostižan za zemlju do 2026. Istraživači su tvrdili da čak 100 milijardi evra za specijalnu odbranu finansirana dugom fond stvoren ranije ove godine neće promijeniti situaciju.
Cilj je „daleko, a čak ni nabavke neophodne u kratkoročnom periodu ne napreduju“, upozorili su istraživači, a prenosi Post.
Studija je ukazala na nedavna povećanja cijena, kao i na kašnjenje u proizvodnji vojne opreme kao očigledan neuspjeh Berlina da dostigne svoj cilj. Da bi postigla taj nivo, njemačka vlada bi morala da poveća svoj redovni budžet za odbranu „za najmanje 5 odsto“, ocjenjuje se u izveštaju.
Kancelar Šolc je prvobitno obećanje dao 27. februara, nekoliko dana nakon što je Rusija pokrenula svoju vojnu ofanzivu na Ukrajinu.
Prema NATO-u, Njemačka je bila na putu da potroši ekvivalent od 1,44% svog BDP-a na odbranu 2022. Na veliku ljutnju Vašingtona, Berlin je godinama odbijao da svoje vojne troškove uskladi sa smjernicama bloka. Bajdenov prethodnik u Bijeloj kući, Donald Tramp, više puta je kritikovao saveznika, insistirajući da je „Njemačka bogata zemlja i da moraju da plate“.
U međuvremenu, u ponedeljak je Blumberg, pozivajući se na „vladin dokument“, izvjestio da je Šolcov kabinet izdvojio deset milijardi evra (10,5 milijardi dolara) za kupovinu 35 borbenih aviona pete generacije F-35A Lajting 2 od SAD. Prema članku, Berlin planira da finansira posao iz svog specijalnog fonda od 100 milijardi evra, a prve isporuke se očekuju 2026.
Međutim, AFP, izvještavajući o povjerljivom pismu odboru za budžet njemačkog parlamenta, tvrdi da su zvaničnici zabrinuti zbog „kašnjenja i dodatnih troškova“ povezanih sa kupovinom. U dokumentu se navodno navodi da Berlin možda neće izvršiti neophodne nadogradnje vazdušne baze Bučel, za koju se očekuje da će biti dom za nove mlaznjake, na vrijeme do njihovog dolaska.
Od kraja Hladnog rata, u Njemačkoj je više puta izražena zabrinutost zbog onoga što su neki stručnjaci i političari opisali kao ozbiljne neadekvatnosti oružanih snaga (Bundesvera). U 2019, parlamentarni izvještaj je otkrio da je manje od 50 odsto njegovih tenkova, brodova i aviona bilo spremno za upotrebu u bilo kom trenutku. Poslanici su takođe upozorili na prekomjernu birokratiju u njemačkoj vojsci, kao i na njen neuspjeh da privuče nove regrute.
Vlasti su, međutim, uglavnom zatvarale oči pred problemima sve dok kancelar Šolc nije najavio temeljno preispitivanje odbrambene politike zemlje kao odgovor na rusku vojnu akciju u Ukrajini. Zarekao se, između ostalog, da će Bundesver zasititi neophodnim tehnikom i opremom.
(rt.ru)
