Po dvanaesti put 28. maja obilježava se Svjetski dan borbe protiv gladi. Marina Medojević, predsjednica i Volonterski tim Banke hrane Crne Gore je istakla da je cilj da se skrene pažnja na činjenicu da uprkos globalnom napretku, svake godine oko 9 miliona ljudi umre od posljedica gladi.
„Ujedinjene nacije definišu glad kao periode kada populacije prolaze kroz teške nestašice hrane i ljudi danima ne jedu ništa. Skoro trećina stanovništva na planeti nema sigurno zagarantovan obrok, a 828 miliona ljudi odlaze gladni svako veče u krevet, pokazuju podaci Svjetskog programa za hranu (WFP) pri Ujedinjenim nacijama.Pandemija Covid 19, rat u Ukrajini, ekstremni klimatski uslovi, samo su neki od razloga zašto ponovo raste broj gladnih u svijetu.U zemljama Europske unije 95 milijuna i 400 hiljada ljudi, dakle gotovo 22% stanovništva, prošle godine je bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.“, kazala je Medojević.
Prema njenim riječima, Crna Gora se takođe suočava sa trendom rasta broje gladnih, a posebno djece.
„Država mora raditi na strateškom razvoju kojim će se napravila održive sisteme za prehranu ljudi. Zbog neadekvatne ishrane u dječijem periodu, pothranjenosti, skrivena glad i pretjerana težina prijeti opstanku, rastu i razvoju miliona djece u svijetu. Mi u Crnoj Gori još uvijek nemamo za socijalno ugroženu djecu, besplatan obrok u školi.Materijalna davanja stižu do ograničenog broja najugroženijih, što dovodi do toga da su neki od najugroženijih članova društva, isključeni iz socijalne zaštite“, istakla je ona i dodaje:
„Djeca koja žive u nemaštini, nemaju dječiji dodatak koji prati njihove razvojne potrebe. Nedostaju nam i servisi podrške kako bi ova djeca imala šanse za normalan rast, razvoj i ostvarenje svojih potencijala. Socijalne stanove i socijalne penzije Banka hrane pominje kao veoma važan segment socijalne politike više od deceniju. Borba protiv siromaštva počinje ulaganjem u djecu a kako kod nas, svako treće dijete siromašno za očekivati je da imamo adekvatan sistemski odgovor“, rekla je Medojević.
Ona ističe da je ključno zapošljavanje roditelja i zaštita porodice. Negativan prirodni priraštaj, napuštanje većinski mladih iz Crne Gore, nije donio sistemski odgovor države .
„Ne smijemo zaboraviti bolesne i stare jer među njima ima mnogo gladnih i siromašnih. Proširenje pozitivne liste lijekova za socijalno ugrožene i osnivanje fonda za liječenje, ne smije ostati samo marketing pred izbore. Iako se broj gladnih u svijetu povećava, trećina hrane proizvedene na svijetu se izgubi ili baci. U Evropskoj uniji svake godine izgubi se li baci oko 87,8 miliona tona hrane. Crna Gora nema zakonom definisane mjere protiv bacanja hrane. Samo za ono što bacimo u vidu hljeba i peciva, potrebno je oko sto šlepera brašna“, dodala je ona.
Kako navodi, sve države EU su se obavezale da će prepoloviti količinu bačene hrane. Rasipanje hrane nije samo etičko pitanje i ekonomsko pitanje, jer je to ujedno i bačen novac, već je i pitanje životne sredine. Otpad od hrane proizvodi oko sedam odsto ukupnih emisija gasova staklene bašte, a proizvodnja hrane ujedno crpi sve prirodne resurse.
„Doniranje hrane je jedan od načina koji će umanjiti broj gladnih , količinu bačene hrane, ali je i svaki spašeni obrok manje otpada koji šteti jedinoj planeti koju imamo. Vrijeme je za podsticanje poljoprivredne proizvodnje kako bismo osigurali prehrambeni suverenitet u našoj državi i bili manje zavisno tržište. Problem siromaštva je višedimenzionalam i mora se sistemski rješavati kroz međusektorsku saradnju svih aktera“, zaključuje ona u saopštenju,
