Merkel: Zelenski je od mene napravio „žrtvenog jarca“

0

Kijev ne može jednostrano da odluči da započne pregovore sa Rusijom, rekla je bivša njemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuu italijanskom listu „Korijere dela sera“.

„Mislim da mnoge zemlje, koje podržavaju Ukrajinu, treba da odluče zajedno sa Kijevom kada je moguće razgovarati o diplomatskom rešenju sa Rusijom. Kijev ne može sam da odluči o tome“, navela je Merkelova i dodala da ne zna kada će se to dogoditi.

Bivša kancelarka je, međutim, dodala da ne zna kada će se to dogoditi.

U intervjuu za njemačke medije Merkelova je rekla da je Vladimir Zelenski, imajući u vidu početka sukoba u Ukrajinii odluke koje su donijete na samitu NATO u Bukureštu 2008. godine, napravio od nje „žrtvenog jarca“.

Jedna od glavnih tema na tom samitu bilo je pristupanje Ukrajine i Gruzije NATO, ali Njemačka i Francuska su se tome protivile, tako da je Alijansa na kraju pozdravila njihovu namjeru ali dvije zemlje nisu dobile Akcioni plan, odnosno prijem je odložen na neodređeni rok.

Upitana da li ima utisak da je to tako, Merkelova je navela da to nije samo utisak, već i da jeste tako.

Kako je istakla, Zelenski je pozvao nju i bivšeg francuskog predsednika Nikolu Sarkozija 2022. godine da dođu u Buču, smatrajući očigledno da je njihov stav u Bukureštu doveo do onoga što se navodno desilo u tom gradu.

„Neophodno je bilo pokušati da se sukob riješi s Rusijom mirnim putem. Istovremeno, NATO je ojačao princip obuzdavanja“, rekla je Merkelova.

Podsjetimo, ona je nedavno opisala u svojim memoarima pod naslovom „Sloboda“, čije je fragmente objavio njemački list „Cajt“, sjećanja na govor ruskog predsjednika Vladimira Putina na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji 10. februara 2007. godine, godinu dana pre samita NATO-a u Bukureštu.

„Sedela sam u prvom redu… i mogla sam pažljivo da pratim Putina tokom njegovog obraćanja. Govorio je brzo, na momente slobodno, vjerovatno je sam napisao većinu, ako ne i svaku riječ. Posebno me iritiralo njegovo samopouzdanje – ni riječi o neriješenim sukobima na njegovom pragu: u Nagorno-Karabahu, Moldaviji i Gruziji; kritika NATO misije u Srbiji, ali ni riječi o zvjerstvima koje su Srbi počinili tokom raspada bivše Jugoslavije, niti riječi o događajima u samoj Rusiji“, citira list „Cajt“ fragment knjige.

Iako ju je „iritiralo njegovo samopouzdanje“, Merkelova se dalje prisjeća utisaka o ruskom lideru i piše: „divila sam se njegovom osjećaju sopstvene ispravnosti“.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.