Parlamentarni izbori u Austriji: Desnica bi mogla da pobijedi
U Austriji su jutros otvorena biračka mjesta za parlamentarne izbore, koji bi mogli označiti istorijsku pobjedu krajnje desnice, koja prema anketama vodi ispred konzervativaca.
Desno-populistička Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) ima dobre izglede za relativnu pobjedu na parlamentarnim izborima, ali su svejedno mali izgledi da će dati kancelara i sastaviti vladu.
Izbori za Nacionalno vijeće, kako se u Austriji naziva donji dom saveznog parlamenta, mogli bi ući u istoriju kao prvi izbori na saveznoj razini na kojima bi desničarski FPÖ mogao dobiti najveći broj glasova.
Slobodarska stranka (FPÖ) već je učestvovala u nekoliko vlada u toj alpskoj zemlji, ali još nikada nije bila prva na nacionalnim izborima.
U gotovo svim ispitivanjima javnog mnijenja, stranka Herberta Kickla vodi sa oko 28 posto podrške ispred vladajuće konzervativne Austrijske narodne stranke (ÖVP), koja može računati s podrškom od 24 do 26 posto glasova. To je narodnjacima velik gubitak u poređenju s posljednjim izborima 2019. kada ih je biralo 37 posto birača.
Socijaldemokratima (SPÖ) podrške iznosi oko 20 posto, a za četvrto mjesto bore se liberali i zeleni, koji su na oko devet posto glasova.
Prelazak izbornog praga od četiri posto mogao poći za rukom Komunističkoj stranci Austrije (KPÖ) i lijevo-liberalnoj stranci Bier.
‘Tvrđava Austrija’
„Socijalna pomoć u budućnosti samo za domaće, nema političkog azila u Austriji, Austrija je okružena sigurnim zemljama. Ko zaustavi seobu naroda taj će zaustaviti i uvoz islamizma”. Ovako je glavni kandidat FPÖ-a Herbert Kikl ukratko predstavio svoj predizborni program.
Austrijski slobodnjaci njime se zalažu za “tvrđavu Austriju” i zatvaranje granica po uzoru na Mađarsku Viktora Orbana, prenosi Hina.
“U Austriji živi previše stranaca” glavna je predizborna poruka desničara.
Herbert Kikl se rado vidi u budućoj ulozi predsjednika austrijske vlade i koristi pojam “narodnog kancelara”, iako je to naziv kojim je sebe u prošlosti nazivao jedino Adolf Hitler. No vjerovatnoća da će Kikl postati austrijski kancelar svejedno je mala.
Kao i u susjednoj Njemačkoj, gdje s desničarskim populistima iz Alternative za Njemačku (AfD) niko ne želi koaliciju, ni ÖVP ni SPÖ ne žele koaliciju s FPÖ-om u vladi u kojoj bi Kickl bio kancelar.
Kancelar Karl Nehamer, vođa konzervativaca, smanjio je jaz posljednjih sedmica igrajući na kartu stranke “u središtu” političkog spektra, uprkos vrlo jasnim stajalištima o imigraciji.
Uprkos očekivanom padu od više od 10 bodova u odnosu na izbore 2019., ÖVP, na vlasti od 1987., trebao bi, ako ne dođe do iznenađenja, zadržati mjesto kancelara, predviđaju stručnjaci, no pregovori će biti dugi za pronalaženje partnera.
Većina biračkih mjesta otvorena je u sedam sati za 6,3 miliona birača, od devet miliona stanovnika. Prve projekcije, napravljene na temelju rezultata glasanja putem pošte i već zatvorenih glasačkih kutija, očekuju se ubrzo nakon zatvaranja birališta u 17 sati.