Kurti: Britanija bi trebalo da pošalje više trupa na Kosovo kako bi spriječila rat na Zapadnom Balkanu

Smatra da je trenutno prisustvo NATO trupa na Kosovu „simbolično“ i to ne bi bilo dovoljno da spreči „invaziju Srbije“, i tvrdi da su srpske vojne baze pozicionirane za napad.

Na pitanje da li Velika Britanija treba da poveća svoje vojno prisustvo u regionu, Kurti kaže: „Velika Britanija je dio NATO-a i oni djeluju na taj način. Vjerujem da bi na Kosovu trebalo da bude više NATO trupa“.

Kurti je naveo da, iako je prisustvo trupa bilo „značajno“ na sjeveru, gdje živi većinski srpsko stanovništvo, „nije povećano mnogo“, već „simbolično“.

Iako NATO ima 4.000 vojnika na terenu na KiM, Kurti je rekao da bi tzv. Kosovo moglo da bude „još bolje zaštićeno“, te da bi „NATO mogao i trebalo da bude više angažovan na Kosovu, i vojno i politički zbog prijetnje iz Beograda“.

Naveo je i da je od Brisela tražio više trupa nekoliko puta, pa i prije početka sukoba u Ukrajini 2022, kao i prošle godine, nakon tragičnih dešavanja u Banjskoj.

Nakon slučaja „Banjska“ na Kosovo je stiglo još oko 200 britanskih vojnika, uz 400 britanskih vojnika koji su tamo već stacionirani. Danas je 45 britanskih vojnika uključeno u kontigent NATO-a na Kosovu, podsjeća „Telegraf“.

Kurti je, kako se navodi, pokazao snimke iz vazduha koji, prema njegovim riječima, prikazuju više od 40 vojnih kasarni u Srbiji, za koje tvrdi da su „strateški pozicionirane i za odbranu Beograda i za napad na Kosovo„.

Navodi da je 48 srpskih isturenih operativnih baza „stacioniranih duž granice od 381 kilometara sa Kosovom„, izrazivši uvjerenje da je u pitanju 28 vojnih i 20 baza žandarmerije, u kojima je između 50 i 150 ljudi.

Kurti je ukazao i da „planinski teren Kosova koji otežava odbranu“, ali i na 16 ilegalnih puteva koje su Srbi koristili za „šverc municije i vojne opreme u područja sa većinskim srpskim stanovništvom, koja su u međuvremenu zatvorena“.

„Oni (Srbija) čekaju priliku da nas napadnu“, rekao je Kurti.

Prijateljstvo sa Rusijom trnu u oku

Ponovo je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nazvao „malim Putinom“, zbog „prijateljstva sa ruskim predsjednikom“, ali i naveo da „nije čudo što je u decembru prošle godine Vučić pokazao javno divljenje Ilhamu Alijevu, predsjedniku Azerbejdžana, kada je od jermenskih snaga preuzeo sporni region Nagorno-Karabaha, s obzirom na Vučićevu ambiciju da zauzme Kosovo„.

„Zbog prijetnje koju nam Srbija predstavlja i zbog njihove mnogobrojne veze sa Kremljom, da imamo više kapaciteta i sposobnosti za našu vojsku i policiju i više NATO trupa povećalo bi bezbednost Kosova i regiona“, ubijeđen je Kurti.

„Telegraf“ podjseća i da je Kurti 1990-ih bio u zatvoru, ali i da je tih godina Aleksandar Vučić u Srbiji bio ministar informisanja.

„On je i dalje na vlasti i ja sam postao premijer, ali nemam mržnju prema Srbima. Ali, želim da Srbija promijeni svoj stav i pristup Kosovu kako bismo normalizovali odnose. Vjerujem u pravdu bez osvete. Ne vjerujem u osvjetu. Ako postoji osvjeta, ne može biti pravde“, rekao je Kurti.