Diplomate se pripremaju za „sudnji dan”

Donald Tramp bi u drugom mandatu vjerovatno postavio lojaliste na ključne pozicije u Pentagonu, Stejt departmentu i CIA koji će prvenstveno biti lojalni njemu, što će mu omogućiti veću slobodu nego u prvom mandatu da sprovodi izolacionističke politike i hirove, kazalo je za Rojters skoro 20 sadašnjih i bivših saradnika i diplomata.

Takav ishod bi omogućio Trampu da promijeni američku poziciju prema nizu tema počev od rata u Ukrajini do trgovine sa Kinom, kao i u saveznim institucijama koje implementiraju, a povremeno i ograničavaju, spoljnu politiku, kazali su saradnici i diplomate.

Za vrijeme njegovog mandata 2017-2021, Tramp se borio kako bi nametnuo njegovu ponekad impulsivnu i nepredvidivu viziju američkom establišmentu za nacionalnu bezbjednost.

On je često izražavao nezadovoljstvo zbog visokih zvaničnika koji su odugovlačili ili ga odgovarali od nekih njegovih nauma. Bivši sekretar odbrane Mark Esper naveo je u svojim memoarima da je dva puta prigovorio na Trampov predlog da narko-kartele u Meksiku, najvećem američkom trgovonskom partneru, napadnu raketama.

“Predsjednik Tramp je shvatio da su politika zapravo ljudi”, kazao je za Rojters Robert O Brajan, Trampov četvrti i posljednji savjetnik za nacionalnu bezbjednost. “Na zalasku njegove administracije bilo je dosta ljudi koji su željeli da sprovode sopstvene politike, a ne predsjednikove”.

Sa više lojalista na ključnim pozicijama Tramp bi mogao brže i efikasnije da sprovodi svoje spoljnopolitičke prioritete, kazali su sadašnji i bivši saradnici.

Među predlozima koje je iznio tokom kampanje ove godine, Tramp je kazao da bi poslao američke speciijalne snage protiv meksičkih kartela – što se sigurno ne bi dopalo meksičkoj vladi.

Ukoliko se vrati na vlast, Tramp ne bi gubio vrijeme da smanji odbrambenu pomoć Evropi i dodatno pogorša ekonomske veze sa Kinom, kazali su saradnici.

O Brajan, koji ostaje jedan od vodećih Trampovih spoljnopolitičkih saveznika i redovno razgovara sa njim, kazao je da bi nametanje trgovinskih tarifa NATO članicama ukoliko ne ispune obavezu i opredijele najmanje dva odsto svog BDP-a na odbranu vjerovatno bilo među politikama koje bi se razmatrale u drugom Trampovom mandatu.

Za razliku od perioda uoči izbora 2016, Tramp je sada izgradio stabilnu grupu ljudi sa kojima redovno razgovara i koji imaju značajno spoljnopolitičko iskustvo i uživaju njegovo lično povjerenje, kazale su za britansku agenciju četiri osobe koje razgovaraju sa njim.

Među tim savjetnicima su Džon Retklif, Trampov posljednji direktor Nacionalne obavještajne službe, bivši američki ambasador u Njemačkoj Ričard Grenel i Keš Patel, bivši član Trampovog kabineta koji je imao nekoliko pozicija u obavještajnoj i odbrambenoj zajednici.

Mada konkretne politike ovih neformalnih savjetnika variraju do određene mjere, mnogi su bili glasni branitelji Trampa nakon njegovog napuštanja dužnosti i izrazili su bojazni da Amerika plaća previše za podršku i NATO-u i Ukrajini.

“Opcija sudnjeg dana”

Tramp ima ubjedljivu prednost u trci za republikansku predsjedničku nominaciju. Ako postane republikanski kandidat, a zatim pobijedi demokratskog predsjednika Džoa Bajdena sljedećeg novembra, svijet će verovatno vidjeti mnogo smjelijeg Trampa, sa većim poznavanjem kako koristiti moć, kako kod kuće tako i u inostranstvu, izjavili su sadašnji i bivši saradnici.

Zbog te mogućnosti strane prijestonice traže informacije o tome kako bi mogao izgledati drugi Trampov mandat. Sam Tramp nije ponudio puno naznaka o tome kakvu bi spoljnu politiku sprovodio u drugom mandatu, osim tvrdnji poput one da bi okončao rat u Ukrajini u roku od 24 sata.

Osam evropskih diplmata sa kojima je Rojters razgovarao kazalo je da postoje sumnje u to da će Tramp ispoštovati obavezu Vašingtona da brani NATO članice i akutni strahovi da će ukinuti pomoć Ukrajini u jeku rata sa Rusijom.

Jedan diplomata iz sjeverne Evrope koji boravi u Vašingtonu, a koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme, kazao je da su on i njegove kolege razgovarale sa Trampovim saradnicima i nakon što je bivši predsjednik napustio Bijelu kuću 2021.

Tramp nije ponudio puno naznaka o tome kakvu bi spoljnu politiku sprovodio u drugom mandatu, osim tvrdnji poput one da bi u roku od 24 sata okončao rat u Ukrajini

“Njihova priča glasi: nijesmo bili pripremljeni da vladamo, a sljedeći put će biti drugačije”, kazao je diplomata. “Kada su ušli u Ovalni kabinet 2017, nijesu imali predstavu šta da rade. Ali to se neće ponoviti”.

Taj diplomata, čija je domovina članica NATO-a, i drugi diplomata u Vašingtonu kazali su da su njihove misije u diplomatskim depešama svojim prijestonicama predočile moguću “opciju sudnjeg dana”.

Prema tom hipotetičkom scenariju, jednom od više postizbornih pretpostavki koje ovi diplomate tvrde da su opisane u depešama, Tramp ispunjava obećanja o razmontiranju određenih birokratskih elemenata i progonu političkih protivnika do te mjere da oslabi američki sistem uzajamne kontrole.

“Morate objasniti situaciju vašoj prijestonici. Stvari mogu proći prilično dobro: SAD nastave rehabilitaciju (ukoliko Bajden bude ponovo izabran), kazao je diplomata, opisujući stav njegove misije prema američkoj politici. “Zatim imate Trampa, blagu verziju: ponavljanje prvog mandata sa određenim agresivnim elementima. A zatim tu je i opcija sudnjeg dana”.

Povlačenje iz globalizma

Majkl Malroj, zamjenik pomoćnika sekretara odbrane za Bliski istok u vrijeme Trampove administracije, kazao je da će bivši predsjednik vjerovatno imenovati pojedince koji su pretplaćeni na njegovu izolacionističku vrstu spoljne politike i koji mu se neće suprotstavljati.

Svi predsjednici SAD imaju moć za politička imenovanja na najviše pozicije u saveznoj birakoratiji, uključujući Stejt departmentu, Pentagonu i CIA.

“Mislim da će to biti prvenstveno zasnovano na lojalnosti predsjedniku Trampu, čvrstoj vjeri u onu vrstu spoljne politike u koju on vjeruje, koja je mnogo više fiokusirana na Sjedinjene Države, a manje na svojevrsnu globalističku politiku”, kazao je Malroj.

Trampova odluka o povlačenju SAD iz NATO-a uzdrmala bi tlo za evropske države koje skoro 75 godina zavise od kolektivne bezbjednosne garancije

Tramp se tokom prvog mandata u više navrata u Pentagonu povodom niza tema sukobljavao sa ljudima koje je sam imenovao, počev od zabrane da u vojsci budu transrodne osobe do povlačenja američkih vojnika iz Sirije.

Kada je njegov prvi sekretar odbrane, Džim Matis, podnio ostavku 2018. godine, ovaj bivši general sa četiri zvjezdice kazao je da je imao značajna politička neslaganja sa Trampom. Mada ih Matis nije eksplicitno izložio, on je u ostavci naglasio potrebu sa čvrstom vezom sa NATO-om i ostalim saveznicama, dok neprijatelje, poput Rusije, treba držati na distanci.

Ed Mekalen, Trampov bivši ambasador u Švajcarskoj, a sada aktivan u kampanji za prikupljanje sredstava koji je i dalje u kontaktu sa bivšim predsjednikom, naglasio je da je većina spoljnopolitičkog osoblja koje je on poznavao vjerno služila predsjedniku.

Međutim, on je dodao da je Tramp svjestan potrebe o izbjegavanju odabira nelojalnih i neposlušnih zvaničnika za vodeće spoljnopolitičke pozicije u drugom mandatu.

“Predsjednik je veoma svjestan da su kompetentnost i lojalnost ključne za uspjeh naredne administracije”, kazao je on za Rojters.

Van kruga glavnih savjetnika, potencijalna Trampova administracija planira da očisti aktere na nižim nivoima nacionalne bezbjednosne zajednice koje percipira kao “odmetnike”, navodi se na sajtu Agenda47, zvaničnom sajtu njegove predizborne kampanje. Takav korak imao bi malo presedana u Sjedinjenim Državama, koje imaju nestranačku birokratiju koja služi bilo kojoj administraciji na vlasti.

Tramp je kazao da planira da ponovo uvede izvršno naređenje koje je izdao u posljednjim mjesecima prvog mandata, a koje nikada nije u potpunosti implementirano, koje bi mu omogućilo da lakše otpušta javne službenike.

U dokumentu objavljenom na sajtu Agenda47 ranije ove godine, o kojem se nije mnogo izvještavalo, Tramp je izjavio da će uspostaviti “Komisiju za istinu i pomirenje”, koja bi, između ostalih funkcija, objavljivala dokumenta koja se odnose na zloupotrebe moći “duboke države”. Takođe bi stvorio zasebno “revizorsko” tijelo namijenjeno praćenju prikupljanja obavještajnih podataka u realnom vremenu.

“Državni sekretarijat, Pentagon i Nacionalni bezbjednosni aparat biće znatno drugačiji do kraja mog mandata”, rekao je Tramp u video snimku ranije ove godine.

Povlačenje iz NATO-a? Novi trgovinski rat

Tokom drugog mandata, Tramp je obećao da će okončati povlašteni trgovinski status Kine, status koji obično smanjuje trgovinske barijere između zemalja, i da će pritisnuti Evropljane da povećaju ulaganje u odbranu.

Hoće li Tramp nastaviti ključnu američku podršku Ukrajini u njenom ratu sa Rusijom od naročitog je značaja za evropske diplomate u Vašingtonu, zajedno sa njegovom upitnom posvećenošću NATO-u.

“Postoje glasine da on želi da izvuče SAD iz NATO-a i udalji od Evrope, naravno da to zvuči zabrinjavajuće ali mi ne paničimo”, kazao je za britansku agenciju diplomata iz jedne baltičke zemlje.

Uprkos bojaznima za budućnost NATO-a, nekoliko diplomata koji su razgovarali za Rojters kazali su da Trampov pritisak tokom prvog mandata jeste doveo do povećanja potrošnje na odbranu.

Džon Bolton, Trampov treći savjetnik za nacionalnu bezbjednost koji je nakon toga postao glasni kritičar bivšeg predsjednika, kazao je za Rojters da on vjeruje da će Tramp povući SAD iz NATO-a.

Takva odluka uzdrmala bi tlo za evropske države koje skoro 75 godina zavise od kolektivne bezbjednosne garancije.

Ostala trojica zvaničnika u Trampovoj administraciji, od kojih su dvojica i dalje u kontaktu sa njim, umanjila su tu opciju, a jedan od njih je kazao da to vjerovatno ne bi bilo vrijedno reakcije koja bi uslijedila na domaćoj političkoj sceni.

Najmanje jedan diplomata u Vašingtonu, finski ambasadir Miko Hautala, razgovarao je sa Trampom više nego jednom, kazale su dvije osobe upućene u njihove susrete, o kojima je pisao “Njujork tajms”.

U fokusu tih razgovora bio je pristupni proces Finske NATO-u. Hautala je želio da se pobrine da Tramp ima precizne informacije o tome što Finska donosi Alijansi i kako ulazak Finske ide u prilog SAD, kazao je jedan od izvora za Rojters.