Samit NATO-a pokazao da se zapadni vojni blok ozbiljno sprema za direktan sukob sa Rusijom!

Samit NATO-a pokazao je da se zapadni vojni blok ozbiljno sprema za direktan sukob sa Rusijom, a njegov glavni cilj je uništenje Rusije, upozorio je ruski ekspert Jurij Svetov komentarišući rezultate dvodnevnog samita zapadnog vojnog bloka u Vilnjusu. Cilj NATO-a je i da Srbiju i druge evropske vojno neutralne države uvuče i svoj savez.

Svetov je dodao i da se samit NATO-a može okarakterisati kao „koncentrisano izražavanje neprijateljstva prema Rusiji“.

„Glavni smisao tog samita je to što je Rusija proglašena za glavnog neprijatelja. NATO planira prenaoružavanje i faktički se sprema za rat sa Rusijom nakon završetka ruske specijalne operacije u Ukrajini. To je poenta samita, a ne to da li će primiti Ukrajinu u NATO i u kom vremenskom roku“, naglasio je Svetov.

Ukrajina na samitu u Viljnusu nije dobila ni poziv ni vremensku odrednicu za pristupanje alijansi, što je Kijev tražio. Umjesto toga, Kijevu je ponuđen višegodišnji program pomoći.

Na dnevnom redu samita bila su pitanja koja se odnose na odobravanje planova protiv Rusije, članstvo Švedske u NATO, koje je uoči samita podržao turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan itd. Rusija je označena kao „prijetnja“, a ambicije Kine su okarakterisane kao „izazov za NATO“.

NATO će povećati vojne troškove za 8,3 odsto u tekućoj godini i poslaće trupe na istočno krilo alijanse, podsjetio je Svetov.

„Rečeno je da su sve zemlje – članice NATO-a obavezne da na vojne potrebe troše minimum dva odsto budžeta, da se u punom obimu obnavlja rad vojne industrije, da se na istočnom krilu NATO-a formira dodatna armija od 300.000 vojnika. NATO je, u stvari, priznao da nije istina da je njihov zadatak održavanje mira, što su sve vrijeme tvrdili, već je sada jasno rečeno da je to blok koji ima za cilj uništenje Rusije“, istakao je Svetov.

U Ukrajini se rešava sudbina svijeta

Na pitanje kako Rusija može da odgovori na te prijetnje Svetov kaže – pobjedom u Ukrajini.

„Nakon što pobijedimo u Ukrajini, oni će moći da razmatraju prijem Ukrajine u NATO ili neprihvatanje te zemlje u NATO, ali samo naša vojna pobjeda u toj zemlji omogućiće nam da određujemo granice na kojima nećemo dozvoliti NATO-u da se širi“, kaže Svetov.

Lideri zemalja članica NATO-a usaglasili su se da je budućnost Ukrajine u alijansi, ali za sada prijem u članstvo ostaje „na dugačkom štapu“. Poziv za članstvo će biti upućen tek kada se postigne jednoglasna saglasnost svih članica bloka i kada se ispune uslovi, a jedan od uslova je pobjeda u sukobu protiv Rusije.

Stoltenberg je ocijenio da ukoliko Ukrajina ne uspije da pobijedi u sukobu sa Rusijom, pitanje njenog članstva u NATO izgubiće na aktuelnosti. Prema njegovim riječima, najvažniji zadatak trenutno je obezbijediti pobjedu Ukrajine, a ako Kijev ne pobijedi, pitanje o garancijama i članstvu u Alijansi uopšte neće biti aktuelno. Takođe, on je istakao da se sve članice NATO pridržavaju gledišta da Ukrajina ne može biti primljena u ovu organizaciju sve dok u toj zemlji traju ratna dejstva.

Ipak, saveznici su usvojili paket višegodišnje podrške Kijevu od tri elementa u cilju približenja Ukrajine članstvu u NATO. Paket uključuje pomoć oko prelaska ukrajinske vojske na NATO standarde, stvaranje formata Ukrajina-NATO za donošenje odluka i konsultacije, u kome će Ukrajina biti ravnopravna sa članicama alijanse, kao i ukidanje Akcionog plana za članstvo, čime je uklonjena jedna od dvije prepreke Kijeva ka putu ka članstvu.

„Dvije važne izjave su date. Prvo što je rečeno jeste da NATO ne interesuju ‘crvene linije’ koje povlači Putin. Oni će se vršljati kako im je po volji, a Rusija nema pravo da utiče na proces prijema drugih zemalja u NATO. Druga važna izjava je da je glavni zadatak NATO-a da u Evropi ne bude ‘sive zone’. ‘Siva zona’ su one države koje su u Evropi, a nisu članice NATO-a. To znači da u NATO treba da uđu Ukrajina, Moldavija, Srbija, Švajcarska, Austrija, odnosno sve one zemlje koje su za sada neutralne… Ovo je ključni rezultat ovog samita“.

Ukrajina će, ipak, ući u NATO?!

U svojoj analizi Svetov predviđa da će Ukrajina, ipak, ući u sastav NATO-a.

„Mislim da će Ukrajina biti članica NATO-a, ali to će zapravo biti ono što ostane od Ukrajine nakon pobjede Rusije. Ne može se isključiti činjenica da će značajan dio Ukrajine ući u sastav Rusije, a zatim će biti stvorena tampon zona… Moguće je da će zapadna Ukrajina, koja će ostati, postati deo Poljske. Dakle, ona će ući u NATO“, smatra ekspert.

Stoltenberg je ocijenio da bi pobjeda Rusije u sukobu u Ukrajini bila tragedija za Kijev, a da bi to takođe učinilo NATO ranjivijim. Zbog toga je istakao važnost da zemlje NATO-a nastave da pružaju pomoć Kijevu.

Pored Ukrajine, među glavnim temama samita je i „zeleno svijetlo“ Turske za prijem Švedske u NATO, što je, po mišljenju Svetova, bilo očekivano.

„Uvijek sam govorio da će Erdogan dati pristanak na ulazak Švedske u NATO i da će oko toga trgovati kako bi zauzvrat za to nešto dobio. Turska je trgovačka nacija, a Erdogan je vešt trgovac. On trguje gdje god je to moguće, i sa Ukrajinom, i sa Rusijom i sa Zapadom… Švedska sada na samitu u Vilnjusu nije ušla u NATO, ali je Erdogan izašao u susret Sjedinjenim Državama, a Amerikanci će mu zauzvrat isporučiti avione F-35. Takođe, on je dobio garancije da će odnosi Turske sa Evropskom unijom biti prebačeni na novi kolosek… Tako će Švedska najesen biti članica NATO-a“.

Ovo je drugi samit Alijanse koji se održava od početka ruske specijalne operacije u Ukrajini, 24. februara 2022., ali prvi na koji je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski pozvan da učestvuje.

(sputnikportal.rs)