Ivanović: Nije isključena mogućnost da se okupi skupštinska većina koja je porazila DPS 30. avgusta!
Šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, u intervjuu za „Vijesti“, kazao je da nakon što je Vladi uskraćena većinska podrška zbog usvajanja temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ne isključuje mogućnost formiranja nove skupštinske većine, ali ni okupljanja one koja je porazila Demokratsku partiju socijalista (DPS) na izborima 2020. godine.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da nije bilo razgovora o povratku “stare” većine, ali da to nije nemoguća opcija za rješenje krize vlasti nastale odlukom DPS-a i Socijaldemokratske partije (SDP) da otkažu podršku premijeru Dritanu Abazoviću zbog temeljnog ugovora.
”A zašto to ne bi bilo realno? U politici je sve realno. Ako ovi zaista budu toliko uporni ili krajnje uporni i ako se budu ponašali kako su nagovještavali, zašto se ne bi odigrala i ta varijanta, odnosno zašto se ne bi pravila, a može se praviti, neka druga većina, i onda bi ova Vlada, uz neku rekonstrukciju – kako bi se sve to dešavalo, teško je prognozirati – mogla da nastavi da radi punim kapacitetom… Vrijeme ide, brzo će se doći do pravih saznanja”, naveo je Ivanović.
On, međutim, naglašava da prvo treba sačekati dalji rasplet na političkoj sceni, jer mu se, kaže, čini da lider DPS-a Milo Đukanović ima drugi cilj – da se političkom trgovinom vrati u “igru” iz koje je ispao.
DPS i SDP uskratili su podršku Vladi nakon samo dva i po mjeseca od njenog formiranja, zbog odluke da usvoji temeljni ugovor sa SPC. Međutim, dvije partije još nisu podnijele poslanicima inicijativu kojom će formalizovati svoj potez. Da li ste, uprkos tome što manjinsku Vladu čine/podržavaju partije različitog ideološkog spektra, očekivali ovako brz krah tog projekta?
Sve manjinske vlade su nestabilne, i uvijek postoji mogućnost da neko izađe iz vlasti i otkaže joj podršku. Međutim, ovako nešto nisam očekivao. Posebno ne u trenutku kad se potpisuje jedan ugovor s vjerskom zajednicom, koji nije prvi takav u Crnoj Gori i koji je već potpisan s dvije vjerske zajednice. Zbog toga niko nije pravio nikakve probleme, a sad se odjednom stvara politička priča… Ja bih, ipak, malo sačekao, jer mi sve liči na to da DPS, odnosno g. Đukanović koji je poznat kao čovjek koji stalno politički trguje, pokušava da se, okrenut međunarodnoj zajednici, na sve moguće način vrati u igru iz koje je zapravo ispao u onom pravom smislu. I neki signali koji se šalju ovih dana upućuju me na ubjeđenje da DPS neće podržati SD, koji je najavio inicijativu o skraćenju mandata parlamentu, a čuli smo da ni SDP u ovom trenutku nije za to da se uskrati podrška Vladi…
Na kakve tačno signale mislite?
Mislim da te partije zapravo igraju jednu političku igru, koja je, u svakom slučaju, dozvoljena kao politička. Đukanović, kao čovjek koji se pita za sve u DPS-u, po svaku cijenu bi da sebe vrati u žižu interesovanja i domaće i međunarodne javnosti… Vlada je taman počela da radi, da pokazuje znake da će raditi dobro i u interesu građana. Politika je politika, to razumijem i shvatam, ali čini mi se da nije vrijeme da se Vladi uskrati mandat.
Snosi li SNP neku vrstu odgovornosti za ovakav razvoj političkih prilika zbog toga što je, uz premijera, insistirao na tome da se pitanje temeljnog ugovora što prije skine s dnevnog reda?
Nikad mi neće biti jasno zašto nekima toliko smeta ovo. A smeta im čisto iz političkih razloga. Neko namjerno diže tenzije… Čuli ste šta je rekao ministar pravde (Marko Kovač) koji dolazi iz redova SNP-a – nema nikakve smetnje i da Crnogorska crkva podnese zahtjev i potpiše ugovor s Vladom.
Svjesni smo šta smo preživjeli od naših političkih protivnika zbog toga što smo prišli manjinskoj Vladi. Ali to smo učinili pod određenim uslovima, a među njima je, pod brojem jedan, bio temeljni ugovor. Je li dogovoren – jeste; je li SNP dao doprinos – jeste; jesmo li ostali dosljedni – jesmo. Idemo dalje. Ništa ne radimo što niko drugi nije radio u Crnoj Gori, i ništa ne radimo na štetu građana i Crne Gore.
Premijer je, nakon što su mu DPS i SDP uskratili podršku, saopštio da postoje “druge opcije” rješavanja krize vlasti i da će se možda pronaći “neko prelazno rješenje”, ne precizirajući koje. Nezvanično se govori da bi većina koja je 30. avgusta 2020. porazila DPS na izborima, potencijalno mogla ponovo da se okupi u vlasti. Da li je bilo razgovora o tome i da li je ovakav scenario uopšte realan?
Razgovora nije bilo. A zašto to ne bi bilo realno? U politici je sve realno. Ako ovi zaista budu toliko uporni ili krajnje uporni i ako se budu ponašali kako su nagovještavali, zašto se ne bi odigrala i ta varijanta, odnosno zašto se ne bi pravila, a može se praviti, neka druga većina, i onda bi ova Vlada, uz neku rekonstrukciju – kako bi se sve to dešavalo, teško je prognozirati – mogla da nastavi da radi punim kapacitetom. Čeka nas puno obaveza, a Evropa zove, čeka i traži da se ispune određeni uslovi.
Mediji spekulišu i o mogućnosti formiranja tehničke vlade koja bi imala zadatak da pripremi izbore…
I to neko pominje kao jednu od varijanti. Dakle, mnogo opcija je u igru. Nekome odgovara ta varijanta, nekome neka druga… Vrijeme ide, brzo će se doći do pravih saznanja. Što bi se reklo – naredni smo za sve i tu smo. Samo se plašim da sve ovo ne ode na štetu Crne Gore, koja bi zapravo trebalo da misli na ekonomska pitanja, koja su u ovom trenutku najvažnija, da zaživi pravna država, koja je krenula pomalo… Mnogima to ne odgovara jer vide da su tu negdje, u nekom procjepu, zbog svega što su godinama radili. I ova hapšenja ukazuju da takvih ima i da čekaju kad će doći red na njih. Zato bi im odgovaralo neko nesređeno stanje, da pravna država ne zaživi.
Kakav je stav SNP-a o predlogu Demokrata da Abazović, nakon što se u Skupštini izaberu čelnici najvažnijih pravosudnih institucija, podnese ostavku?
Nismo zauzimali stav po tom pitanju, niti ga u ovom trenutku zauzimamo. Svako vidi svoje interese i želje. Nama to ništa u ovom trenutku ne znači. Mislimo da je g. Abazović posvećen poslu, odnosno premijerskom mjestu koje pokriva. Vidite koliko je samo aktivnosti imao posljednjih dana, gdje je sve bio, šta je radio… Osim svega toga, znam da insistira da se svi ministri maksimalno angažuju u svojim resorima, da daju maksimalni doprinos. Mislim da bi najbolje bilo da ova Vlada nastavi da radi i da tek tamo oko Nove godine osjetimo maksimum njenih rezuzltata.
Da li je u ovako zaoštrenim političkim prilikama moguće u parlamentu postići dogovor o izborima u pravosuđu?
Predsjednica Skupštine (Danijela Đurović) pokrenula je dijalog tim povodom. Svi predstavnici međunarodne zajednice insistiraju na tome. Osnovno pitanje u razgovorima s njima je – zašto se to ne završava. Dijalog nam je svima potreban, i on može dati doprinos da biramo sudije Ustavnog suda, članove Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca. U Skupštini su obavljena ispitivanja 33 vrsna pravnika, kandidata za Sudski savjet, koji su ozbiljnih ljudi i koji su obavljali važne funkcije. Ne može se pogriješiti koja god se četvorica, od ta 33 imena, izaberu. Ispitani su i kandidati za sudije Ustavnog suda… Tako da, ne da bi moglo da se rješava ovo pitanje, nego bi se moralo i trebalo. To je nešto što stoji pred nama.
(Vijesti)