Zatezna kamata na poreski dug u Crnoj Gori ubuduće će zavisiti od kamatne stope Evropske centralne banke (ECB), dok su novčane kazne za dio prekršaja povećane i do 40.000 evra.
Ovo je predviđeno Zakonom o poreskoj administraciji koji je stupio na snagu 18. jula. Time se znatno proširuju obaveze izvještavanja o prekograničnim transakcijama, digitalnim platformama, kriptoimovini i poslovanju međunarodnih kompanija.
Kamata na poreski dug pratiće odluke ECB-a
Jedna od finansijski najznačajnijih izmjena odnosi se na obračun zatezne kamate na neplaćeni porez.
Umjesto dosadašnje fiksne stope od 0,03 odsto, zatezna kamata biće jednaka kamatnoj stopi koju ECB utvrđuje za glavne operacije refinansiranja, uvećanoj za tri procentna poena.
Stopa će se utvrđivati polugodišnje – za periode od januara do juna i od jula do decembra – a obračunavaće se na godišnjem nivou. Poreski organ će novu stopu objavljivati prvog radnog dana svakog polugodišta na svojoj internet stranici i u „Službenom listu“.
Ista stopa primjenjivaće se i na kamatu koju poreski obveznik ima pravo da dobije na više plaćeni porez.
Poreskoj upravi podaci o kriptoimovini i korisnicima platformi
Izmjenama se proširuje automatska razmjena poreskih informacija sa državama članicama Evropske unije i drugim državama sa kojima Crna Gora ima odgovarajuće sporazume.
Operateri digitalnih platformi moraće da prikupljaju podatke o prodavcima i korisnicima koji preko platformi iznajmljuju nekretnine, parking mjesta i prevozna sredstva, prodaju proizvode ili pružaju lične usluge.
Evidencija će obuhvatati ukupno isplaćene naknade, broj transakcija, kao i poreze, provizije i druge naknade koje je platforma naplatila ili obustavila. Podaci o korisnicima platformi razmjenjivaće se u roku od dva mjeseca od isteka izvještajnog perioda.
Nove obaveze odnose se i na pružaoce usluga povezanih sa kriptoimovinom. Oni će morati da se registruju kod poreskog organa i upišu u registar koji vodi Komisija za tržište kapitala.
Podaci o prihodima ostvarenim prodajom ili sticanjem kriptoimovine razmjenjivaće se najkasnije devet mjeseci nakon isteka kalendarske godine za koju se izvještaj podnosi.
Poreski savjetnici imaju 30 dana za prijavu rizičnih aranžmana
Posebno značajna novina je obaveza izvještavanja o prekograničnim poslovnim aranžmanima koji imaju obilježja mogućeg izbjegavanja plaćanja poreza.
Obaveza se može odnositi na poreske i pravne savjetnike, organizatore transakcija i druga lica koja su osmislila, ponudila ili pomogla sprovođenje takvog aranžmana.
Poreskoj upravi moraće da dostave podatke o učesnicima, vrijednosti aranžmana, relevantnim propisima, povezanim licima, državama na koje aranžman utiče i obilježjima koja ukazuju na poreski rizik.
Rok za izvještavanje je 30 dana od trenutka kada je aranžman ponuđen, postao spreman za realizaciju ili kada je napravljen prvi korak u njegovom sprovođenju.
Posrednik koji se pozove na obavezu čuvanja profesionalne tajne neće morati da dostavi podatke, ali je dužan da u roku od tri dana pisanim putem obavijesti klijenta da obaveza izvještavanja prelazi na njega ili na drugog posrednika.
Razmjena poreskih mišljenja i zajedničke kontrole Crnogorski poreski organ i nadležni organi država članica EU automatski će razmjenjivati informacije o prethodnim poreskim mišljenjima sa prekograničnim uticajem i sporazumima o transfernim cijenama.
Razmjena će obuhvatiti mišljenja koja se odnose na prekogranične transakcije, osnivanje stalne poslovne jedinice, poresku rezidentnost i kriterijume za određivanje cijena u transakcijama između povezanih kompanija.
Zakon omogućava i zajedničke poreske kontrole sa organima drugih država. Strani i crnogorski poreski službenici moći će zajedno da razgovaraju sa kontrolisanim licima, pregledaju dokumentaciju i usaglašavaju stav o poreskom statusu obveznika.
Dokazi prikupljeni u zajedničkoj kontroli imaće isti tretman kao dokazi koje je samostalno prikupio domaći poreski organ.
Kazne za kompanije do 40.000 evra
Izmjenama su značajno povećane novčane kazne za kršenje pojedinih odredaba Zakona o poreskoj administraciji.
Raspon kazne za pravno lice, koji je ranije iznosio od 1.000 do 15.000 evra, povećan je na iznos od 4.000 do 40.000 evra.
U drugoj grupi prekršaja kazna za pravna lica povećana je sa raspona od 500 do 6.000 evra na iznos od 1.000 do 12.000 evra. Kazne za odgovorna lica mogu iznositi do 4.000 evra.
Prekršaji obuhvataju i nedostavljanje podataka o prekograničnim aranžmanima i dopunskom porezu u propisanim rokovima.
Pojedina poreska potraživanja više ne zastarijevaju
Zakon propisuje i da pravo na utvrđivanje i naplatu poreza neće zastarijevati za potraživanja po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao ni za potraživanja obezbijeđena zalogom ili hipotekom.
Izuzetak predstavljaju kamata i druga novčana davanja povezana sa tim potraživanjima.
Nove odredbe ukazuju na znatno stroži sistem poreskog nadzora i širu međunarodnu razmjenu podataka, koja će posebno uticati na banke, finansijske institucije, digitalne platforme, kripto-kompanije, multinacionalne grupe i poreske savjetnike.
(Bankar.me)
