Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu.
Na samom početku Spajić je odgovarao na pitanja oko Montenegro Airlinesa i kazao da za vrijeme 44. Vlade Air Montenegro nije podijelio nijednu besplatnu kartu. On je odgovorio poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću koji je govorio o bivšoj nacionalnoj avio kompaniji koja je bila zadužena 100 miliona evra.
„Za vrijeme 44. Vlade Air Montenegro je dodijelio 0 karata. Kada je osnovan, takođe je dodijeljeno nula karata. Ali postoji jedna korelacija – kad god je DPS u većini ili u vlasti dodjeljuju se besplatne karte funkcionerima. Prije 2020. Montenegro Airlines podijelio je 100.000 karata besplatnih. I za vrijeme 43. Vlade kad je URA vodila kolo, funkcioneri su imali besplatne karte. Nadam se da će Air Montenegro izaći sa podacima koliko je dodijeljeno besplatnih karata“, naveo je Spajić.
On dodaje da to znači da je Air Montenegro na zelenoj grani, profitabilna kompanija koja ima 4 aviona dok nam je Montenegro Airlines u amanet ostavio preko 70 miliona evra nelegalne državne pomoći zbog koje se crvenimo u Briselu i dobijamo packe.
„Taj novac je korišćen za plaćanje besplatnih karata funkcionerima. Država sad mora naći način da to vrati iz stečajne mase Montenegro Airlines-a. Ko je kriv za to“, upitao je on.
Na sve to se nadovezao poslanik PES-a Vasilija Čarapić koji je kazao da je sve crno na bijelo dodavši da je to razlika između ove i bivše vlasti.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je kazao da je „dobro da se neko nije sjetio da švercuje cigarete avionima“.
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković tražio je od Spajića objašnjenje kako će posljednja rekonstrukcija Vlade, odnosno povećanje broja ministara, potpredsjednika i državne administracije, doprinijeti njenoj efikasnosti, bržem ispunjavanju evropske agende i poboljšanju životnog standarda građana. On je rekao da je uspostavljen politički sistem kojem se građani sprdaju svakodnevno.
Naglasio je da su dio Vlade nakon rekonstrukcije postali i ljudi koji negiraju Crnu Goru.
„Bilo je politički nehrabro isturiti ministra bez portfelja da brani rekonstrukciju u parlamentu, jer on može da snosi i najmanju političku štetu“, saopštio je Živković.
Spajić je rekao da nije isturio nikoga te da to nije tačno, već je bio u službenoj, vrlo uspješnoj, posjeti Češkoj.
„Kada prebacujete teret na drugoga, počnite od sebe. Najglomaznija je institucija parlament, 81 poslanik na 600.000 stanovnika. Da je meni poznato, takav presedan ne postoji. A to ste vi predložili prije 20 godina kao spasonosno rješenje. Predložite neki amandman o tome“, rekao je premijer.
On je naglasio da ostaje pri racionalizaciji javne uprave, ali je naglasio da je Evropska komisija tražila da se zaposle još 3.000 ljudi kako bi pokrili funkcije koje su neophodne za pregovarački proces.
„Neko je pominjao broj ministara u Kini. Okej, ali koliko ljudi radi u tim ministarstvima? Milioni. Broj ministara nije presudan, već koliko ljudi radi u tim ministartvima. Počnite vi od sebe i vašeg političkog legata“, kazao je Spajić.
Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković tražiće od Spajića objašnjenje kako će posljednja rekonstrukcija Vlade, odnosno povećanje broja ministara, potpredsjednika i državne administracije, doprinijeti njenoj efikasnosti, bržem ispunjavanju evropske agende i poboljšanju životnog standarda građana.
Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić interesuje poslovanje nekadašnjeg nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines i rad kompanije Air Montenegro.
„Možete li građanima saopštiti koliko je do trenutka gašenja Montenegro Airlinesa podijeljeno besplatnih avio-karata, kolika je bila njihova ukupna vrijednost, a sa druge strane koliko je besplatnih karata podijelio Air Montenegro od kada ste ga osnovali, po kojim kriterijumima i na koji način je nova kompanija uspostavila sistem upravljanja“, navodi se u pitanju Čarapića.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović pitaće Spajića da li je dobio stan od Vlade Crne Gore i, ako jeste, kada, po kojoj cijeni i na osnovu kojeg obrazloženja.
Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša pitaće Spajića da promentariše rekordni spoljnotrgovinski deficit od 3,9 milijardi eura i pad pokrivenosti uvoza izvozom.
Mugošu interesuje i šta je premijera motivisalo da predloži rekonstrukciju Vlade i da li taj postupak može doprinijeti poboljšanju spoljnotrgovinskog bilansa.
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević pitaće Spajića da li će Vlada podržati izmjene Ustava kako bi srpski jezik postao službeni, kao i izmjene Zakona o državnim simbolima kojima bi trobojka dobila status narodne zastave.
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni pitaće Spajića o imenovanju načelnice Područne jedinice Uprave za nekretnine u Ulcinju, ukazujući na to da je riječ o odbornici Skupštine opštine Pljevlja koja je glasala za Deklaraciju o nepriznavanju odluke Vlade Crne Gore o priznanju nezavisnosti Kosova.
„Da li smatrate da je istovremeno vršenje rukovodećih poslova u organu državne uprave i aktivno političko djelovanje protiv zvanične državne politike saglasno principima političke neutralnosti i nepristrasnosti državnih službenika“, navodi se u pitanju Čapunija.
Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li Spajić smatra da je Anketni odbor, koji se bavi politički motivisanim ubistvima, napadima na novinare i djelovanjem takozvanih „crnih trojki“, u dosadašnjem radu opravdao svoje formiranje.
Lidera Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića zanima zbog čega su južnokorejski investitori povukli iz postupka dodjele koncesije za crnogorske aerodrome.
Poslanik Bošnjačke stranke Adel Omeragić pitaće premijera da li je vrijeme da Crna Gora, uz nastavak evropskih integracija, otvori novu fazu društvenog dijaloga o suočavanju s prošlošću i izgradnji trajnog povjerenja među građanima, te koje će korake Vlada preduzeti u tom procesu.
Poslanik Mehmet Zenka će, u ime kluba Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative, pitati Spajića o funkcionisanju Morskog dobra i da li će Vlada podržati izmjene i dopune Zakona o morskom dobru.
