Sa zagrebačkih adresa juče su stigle nikad oštrije, bahatije i ucjenjivačke poruke povodom evropskog puta Crne Gore. Zagrebačka politička elita ponovo pokazuje da Crnu Goru ne vidi kao suverenu susjednu državu koja treba biti naredna članica velike evropske porodice, već kao koloniju na čiju politiku želi da diktira uslove.
Poruke koje su posljednjih dana stigle iz Hrvatske kristalno su jasne: ploča u Morinju mora ostati kao trajni istorijski falsifikat i podsjetnik na nepstojeću krivicu koja se dogodila tokom građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji, ili kako to Zagreb voli da predstavi – „velikosrpsku agresiju“… Školski brod „Jadran“ – ponos jugoslovenske mornarice koji su gradile sve zemlje nekadašnje Kraljevine (ponajviše Srbija od novca koji je došao od ratnih reparacija od strane Njemačke) – mora biti predat Zagrebu, a kotorski bazen mora promijeniti ime i čime se Crna Gora odriče svojih sportskih velikana. Sve ovo servira se uz dobro poznatu mantru o „evropskom putu“ i uslovima koje zvanična Podgorica mora da ispuni da bi uopšte kročila u Evropsku uniju. Bar što se Hrvatske tiče koja je inače jedina država Evropske Unije koja je našoj državi blokirala pregovaračka poglavlja.
Hrvatska ovim činom otvoreno koristi mehanizme evropskih integracija kao batinu za ostvarivanje svojih političkih interesa, svjesna da strukture na vlasti u Podgorici zarad evropskog puta ne žele da se otvoreno konfrontiraju i da zaštite nacionalne interese Crne Gore već biraju „diplomatskiji pristup“. Svakako, podgrijavanje dolazi od strane Zagreba uoči današnje rekonstrukcije Vlade koja bi trebala biti popunjena i kadrovima NSD-a a što je naišlo na otvoreno protivljenje jednog zagrebačkog glasnogovornika u Evropskom Parlamentu, Tomislavom Sokolom, koji je ocijenio da je ulazak ministara iz NSD-a u Vladu loš potez premijera Milojka Spajića i da su oni „antihrvatski“ a „velikosrpski nastrojeni“. Stoga se može lako postaviti pitanje – da li srpski narod Crne Gore treba da se vrati na početne pozicije, da budu građani drugog reda u sopstvenoj državi jer je stigao diktat iz Zagreba?
Srbi u Crnoj Gori moraju prihvatiti sve sramne etikete da bi Crna Gora ušla u EU?
S druge strane, dok se hrvatski interesi bespogovorno uvažavaju, politička realnost srpskog naroda u Crnoj Gori i dalje ostaje zarobljena u lavirintima lažnih kompromisa i trulih političkih koalicija. Srpski politički predstavnici u Crnoj Gori s punim pravom otvaraju ključna identitetska pitanja bez kojih nema istinskog pomirenja ni demokratskog iskoraka – od ustavnog statusa srpskog jezika i donošenja zakona o dvojnom državljanstvu, preko zakonske zaštite trobojke kao istorijske narodne zastave sa obavezom isticanja…
Međutim, postavlja se pitanje hoće li ova pitanja proći u Skupštini Crne Gore i da li će Hrvatska blagonaklono gledati na sve ovo, pogotovo imavši u vidu da sa rezervom gledaju na srpske političare u Skupštini Crne Gore? U svijetlu novih zahtjeva, može se očekivati diplomatski pritisak što srpske političke partije, bilo u vlasti ili opoziciji, stavlja u zaista nezgodnu poziciju gdje se čitav jedan narod, a koji čini trećinu Crne Gore, stigmatizuje i stavlja u drugi plan zarad ispunjavanja zagrebačkih apetita.
Šta su rekli Hrvati
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslvoa Hrvatske izdalo je nikad oštrije saopštenje upućeno prema Crnoj Gori gdje tvrde da je rješenje otvorenih pitanja naše države s Hrvatskom nužno za završetak pregovora s EU.
Hrvatska naglašava da je načelo dobrosusjedskih odnosa jedan od ključnih političkih kriterija u procesu proširenja EU, koji je izrjekom naveden i u Pregovaračkom okviru Crne Gore i drugih država kandidatkinja.
„EU je vrlo jasna u svojim porukama kako ne može i ne želi uvoziti bilateralne sporove i stoga se otvorena pitanja moraju hitno riješiti, kako ona ne bi opterećivala bilateralne odnose kao niti pristupni proces“, navode u saopštenju.
Kako ističu, u nastojanju pronalaženja puta za pomak u odnosima i rješavanju otvorenih pitanja Hrvatska je koncem 2024. ponovila poziv Crnoj Gori na dijalog radi rješavanja otvorenih pitanja koja se moraju okončati kako ne bi opterećivala ključnu, završnu fazu pristupnog procesa.
Hrvatska je, naglašavaju, tokom cijelog procesa pokazivala stratešku strpljivost i razumijevanje, no sada je, kako dodaju, vrijeme za odlučne korake crnogorske Vlade.
„Naša očekivanja su jasna: rješavanje pitanja obeštećenja logoraša, nastavak rada na pronalasku 14 nestalih iz Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje imovinskopravnih pitanja hrvatskih obitelji koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, a čiji su sudski procesi u zastoju, očuvanje spomen-ploče na bivšem logoru Morinj i nužnost promjene imena bazena u Kotoru, nastavak razgovora o granici na moru, te povrat školskog broda Jadran“, poručuju iz hrvatskog ministarstva.
Kako su zaključili, preostaje tek nekoliko mjeseci do kraja 2026. i stoga ponovno pozivamo crnogorsku stranu na konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na otvorenim pitanjima.
Odgovor Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore
Crna Gora će rješavanju otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom i dalje pristupati otvoreno, odgovorno i u dobroj vjeri, uvjerena da odnosi dvije prijateljske i savezničke države treba da budu primjer sposobnosti da se i složena pitanja rješavaju razgovorom, uzajamnim uvažavanjem i usmjerenošću ka zajedničkoj evropskoj budućnosti. To je saopšteno iz Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore u odgovoru na današnji poziv MVP Hrvatske na konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na otvorenim pitanjima.
Odgovor Ministarstva spoljnih poslova prenosimo integralno.
„Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore s pažnjom je razmotrilo današnje saopštenje Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske i u njemu prepoznaje potvrdu zajedničkog interesa da se evropski put Crne Gore uspješno privede kraju.
Naše opredjeljenje ostaje nepromijenjeno – sva otvorena bilateralna pitanja treba rješavati kroz otvoren, kontinuiran i dobronamjeran dijalog, u duhu međusobnog uvažavanja i partnerstva koje dijelimo kao susjedne države, saveznice u NATO-u i, uvjereni smo, uskoro dvije članice Evropske unije.
Crna Gora ostaje posvećena pronalaženju održivih i obostrano prihvatljivih rješenja za sva otvorena pitanja. Neposredan i sadržajan dijalog smatramo najboljim putem ka približavanju stavova, otklanjanju nedoumica i daljem jačanju međusobnog povjerenja i saradnje.
Važno je istaći da je u prethodnom periodu više pitanja koja su figurirala kao otvorena riješeno, dok su u odnosu na preostala ostvareni pozitivni pomaci ili uspostavljeni odgovarajući institucionalni mehanizmi za nastavak rada.
Potpisan je Ugovor o poklanjanju nepokretnosti – Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, obnovljen je rad Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina i preduzete su druge konkretne aktivnosti usmjerene na očuvanje identiteta i unapređenje položaja hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Intenziviran je i rad nadležnih institucija u oblastima nestalih lica, procesuiranja ratnih zločina, državne granice i školskog broda „Jadran“.
Crna Gora ostaje dosljedno posvećena rasvjetljavanju sudbine svih nestalih lica sa prostora bivše Jugoslavije, utvrđivanju individualne odgovornosti za ratne zločine, zaštiti prava svih žrtava i odgovornom suočavanju sa prošlošću. Posljednji izvještaj tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrđuje da saradnja Mehanizma i Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore daje konkretne rezultate. Vjerujemo da će sve države bivše SFRJ nastaviti da unapređuju pravosudnu saradnju i zajedničke napore usmjerene na rasvjetljavanje sudbine nestalih, procesuiranje odgovornih i ostvarivanje prava svih žrtava sa prostora bivše Jugoslavije.
Kada je riječ o pojedinačnim sudskim i tužilačkim postupcima, Crna Gora ostaje čvrsto privržena vladavini prava, podjeli vlasti i nezavisnosti pravosuđa kao temeljnim demokratskim vrijednostima. Vlada Crne Gore ne može uticati na dinamiku niti na ishod konkretnih postupaka, ali ostaje posvećena obezbjeđivanju najboljih uslova za efikasan rad pravosudnih organa.
Pitanje državne granice otvoreno je duže od tri decenije i njegovo rješavanje zahtijeva temeljnu pripremu i odgovoran dijalog. Kao država koja je u odnosima sa susjedima riješila ili jasno uredila najveći dio graničnih pitanja nastalih raspadom bivše Jugoslavije, Crna Gora ostaje čvrsto opredijeljena da i preostala pitanja rješava kroz dijalog, u dobroj vjeri i uz puno uvažavanje legitimnih interesa obje države. Do postizanja konačnog rješenja, Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu primjenjuje se bez problema već 24 godine, što su Crna Gora i Republika Hrvatska zajednički konstatovale u više navrata.
Nakon formiranja nadležne Komisije 12. marta 2026. godine, pristupljeno je intenzivnim pripremnim aktivnostima, o čemu je hrvatska strana informisana. Po završetku neophodnih unutrašnjih procedura, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore predložiće održavanje prvog sastanka nadležnih tijela dvije države, nakon 12 godina bez razgovora na ovu temu.
Sa jednakom pažnjom pristupa se i pitanju školskog broda „Jadran“, uz spremnost da se razgovori o ovoj temi dodatno intenziviraju.
Sa željom da se očuva kontinuitet političkog dijaloga i dodatno intenzivira saradnja, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore predložilo je održavanje treće runde bilateralnih političkih konsultacija u Podgorici, do kraja avgusta 2026. godine.
Političke konsultacije bile bi prilika za otvorenu razmjenu mišljenja o svim pitanjima od zajedničkog interesa, sagledavanje ostvarenog napretka i dogovor o dinamici daljeg rada nadležnih organa, komisija i stručnih tijela.
Crna Gora će rješavanju otvorenih pitanja sa prijateljskom Republikom Hrvatskom i dalje pristupati otvoreno, odgovorno i u dobroj vjeri, uvjerena da odnosi dvije prijateljske i savezničke države treba da budu primjer sposobnosti da se i složena pitanja rješavaju razgovorom, uzajamnim uvažavanjem i usmjerenošću ka zajedničkoj evropskoj budućnosti.“
Proces pridruzivanha EU ide bez problema
Hrvati ne mogu zaustaviti taj put u EU
Ucjene koje ovih dana stizu regulisu se bilaterarnim sporazumima i nemaju uticaj na proces pristupanja EU
Zato samo ignorisati njihove provokacije i uputiti diplomatsku notu da se ne mjesaju u unutrasnje stvari jedne suverene drzave a da ce sva sporna pitanja biti rijesena na principu medjunarodnog prava
Mrze nas zbog rezolucije o Jasenovcu koju Vučić nije smeo da izglasa u skupštini. Mebitan je HR ulazimo u EU!