Proces pristupanja Evropskoj uniji (EU) mora biti zasnovan na sprovođenju reformi, a rješavanje bilateralnih sporova u duhu dobrosusjedskih odnosa od ključnog je značaja, poručeno je sa sastanka evropske komesarke za proširenje Marte Kos sa hrvatskim zvaničnicima, prenose mediji.

Kos je na mreži Iks navela da je danas u Zagrebu razgovarala sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem i hrvatskim ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

Ona je kazala da je Hrvatska čvrst zagovornik snažne, ujedinjene i proširene Evrope.

“Saglasili smo se da proces pristupanja mora biti zasnovan na sprovođenju reformi od strane država kandidata. Rješavanje bilateralnih sporova u duhu dobrosusjedskih odnosa od ključnog je značaja”, rekla je Kos.

Ona je dodala da su razgovarali i o tome kako EU treba da se pripremi i reformiše kako bi bila spremna da primi nove članice.

“To je jedini način da se osigura da će veća Unija ujedno biti i sigurnija i nezavisnija Evropa”, navela je Kos.

Plenković je na mreži Iks napisao da su sa Martom Kos razgovarali o stanju na jugoistoku Evrope i budućnosti procesa proširenja EU koji, kako je poručio, Hrvatska snažno podržava.

Prema njegovim riječima, nove geopolitičke okolnosti stvaraju povoljnije okruženje za ubrzanje dinamike proširenja, naročito u pogledu pružanja jasne evropske perspektive Ukrajini, Moldaviji i zemljama jugoistočne Evrope.

“Smatramo pritom da pristup koji se temelji na individualnim postignućima i ispunjavanju kriterijuma mora ostati temeljno načelo tokom cijelog procesa proširenja”, kazao je Plenković.

On je naveo da je u razgovoru istakao da je Hrvatskoj naročito važan evropski put Bosne i Hercegovine (BiH).

“Stoga podržavamo dalje reformske korake potrebne za započinjanje pristupnih pregovora o članstvu i zalažemo se za izmjenu izbornog zakonodavstva s ciljem osiguranja ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH”, rekao je Plenković.

Podsjetimo, između Crne Gore i Hrvatske postoje brojna otvorena pitanja a koja je zvanični Zagreb aktuelizovao nakon što je Crna Gora usvojila Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mathauzen. Tada je Zagreb personama non grata proglasio predsjednika Skupštine i šefa NSD-a Andriju Mandića, lidera DNP-a Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i šefa Demokrata Aleksu Bečića. Crna Gora nije uzvraćala reciprocitetom.

Od tada do danas traju pritisci Hrvatske na našu državu za rješenje otvorenih pitanja poput vlasništva nad brodom Jadran, pitanja razgraničenja oko Prevlake, insistiranjem na opstanku ploče u Morinju (dok i dalje izbjegavaju da se oglase oko Lore) kao i, vjerovali ili ne, da se promijeni naziv bazena u Kotoru.

Tagovi

Pročitaj još

Ćorović poslije krivične prijave: Predizborna kampanja je počela, biće veoma prljava – to je jasan rukopis određenih struktura i pojedinaca

Ćorović poslije krivične prijave: Predizborna kampanja je počela, biće veoma prljava – to je jasan rukopis određenih struktura i pojedinaca
DPS Kotor: Grad i dalje bez vode, vlast koja je ponovo pronađena neozbiljna, neodgovorna i bahata na sjednici SO Kotor – mora da ode

DPS Kotor: Grad i dalje bez vode, vlast koja je ponovo pronađena neozbiljna, neodgovorna i bahata na sjednici SO Kotor – mora da ode
Klikovac: Bolje da je Spajić predložio ministarstvo za snabdijevanje pijaćom vodom

Klikovac: Bolje da je Spajić predložio ministarstvo za snabdijevanje pijaćom vodom