Sjedinjene Američke Države ne razmatraju nijednog drugog kandidata za poziciju visokog predstavnika osim Antonija Zanardija Landija, dok će Luis Krišok (američki diplomata), koji je nakon sastanka Savjeta za sprovođenje mira (PIK) 3. i 4. juna imenovan za vršioca dužnosti visokog predstavnika, jer evropske članice nisu uspjele da postignu konsenzus, ostati na toj funkciji do izbora novog predstavnika, saopšteno je iz Ambasade SAD, nakon što PIK ni u utorak nije uspio da usaglasi zajedničkog kandidata.
„Na sastanku održanom 14. jula, ambasadori Upravnog odbora PIK-a potvrdili su svoju opredijeljenost da što je prije moguće imenuju zajednički prihvatljivog kandidata za novog visokog predstavnika”, izjavio je Luis Krišok.
Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić ocijenila je da je od trenutka kada u junu nije imenovan visoki predstavnik, a posebno nakon što su se pojavila dva kandidata, bilo jasno da do imenovanja neće doći u dogledno vrijeme.
„Sigurna sam da se to neće dogoditi ni do novembra, a do tada ćemo vidjeti u kom pravcu će se odvijati politički procesi”, ocijenila je Trišić Babić.
Dodala je da se u BiH ne dešava ništa neobično: „Institucije funkcionišu, parlamentarni život se odvija, rade Savjet ministara, vlade entiteta i sve druge institucije. To je najbolji dokaz da BiH može da funkcioniše bez visokog predstavnika i bez bilo kakvog spoljnog tutorstva. Ovo može biti važna međufaza u kojoj će BiH konačno napraviti iskorak ka punoj političkoj odgovornosti i funkcionisanju bez nametnutih rješenja”, zaključila je ona, kako prenosi Politika.
Prema onome što je do sada poznato, zastoj u izboru proizilazi iz neslaganja između Vašingtona, s jedne strane, i Njemačke, Francuske i Velike Britanije, s druge, jer obje strane imaju različite favorite za mjesto visokog predstavnika u BiH. Dok SAD ostaju pri kandidaturi italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija, evropske zemlje podržavaju francuskog diplomatu Renea Trokaza.
Prvi ozbiljniji raskorak među zapadnim saveznicima po ovom pitanju pojavio se nakon odlaska Kristijana Šmita, njemačkog diplomate, na čiji su rad, prema pisanju medija, američki zvaničnici imali primjedbe, a koji je napustio BiH prije petnaestak dana. Paralelno sa tim iz Vašingtona sve češće stižu poruke o potrebi postepenog smanjivanja međunarodnog protektorata i jačanja domaće odgovornosti u BiH.
Dio analitičara smatra da je do zaokreta u američkom pristupu došlo nakon razgovora sa predstavnicima Republike Srpske u Vašingtonu. Kao argument navode da je rukovodstvo Srpske, nakon tih kontakata, stavilo van snage dio zakona iz paketa o „izvornom Dejtonu”, koji su prethodno bili usvojeni kao odgovor na nezadovoljstvo djelovanjem i planovima Kristijana Šmita.
Nakon sjednice PIK-a održane u utorak navodilo se da će razgovori biti nastavljeni i da bi već naredne sedmice moglo da se ponovo pokuša da se dođe do rješenja. Navodno se razmatra i kandidatura još jednog italijanskog diplomate Mauricija Masarija, kao i Petra Sorensena, aktuelnog specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine.
Premijer Republike Srpske Savo Minić ocijenio je da nemogućnost postizanja dogovora u PIK-u o izboru novog visokog predstavnika u BiH pokazuje da je vrijeme za zatvaranje poglavlja međunarodnog protektorata, podsjetivši da PIK nije predviđen Dejtonskim sporazumom.
