Vulić: Etničkim Muslimanima potrebna autentična politička organizacija

To je ocijenio predsjednik Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore Sabrija Vulić, gostujući u devetoj epizodi podkasta „Bez filtera“ pod nazivom „Etnički Muslimani u Crnoj Gori: izazovi političkog predstavljanja”, koji je realizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Vulić je kazao da među pripadnicima zajednice postoji veliko nezadovoljstvo rezultatima posljednjeg popisa stanovništva.

Prema njegovim riječima, na popisu iz 1991. godine više od 14 odsto građana Crne Gore nacionalno se izjasnilo kao etnički Muslimani, dok je na popisu iz 2023. godine taj procenat iznosio 1,63 odsto.

On je naveo da su istraživanja sprovedena neposredno prije popisa, prema informacijama kojima raspolaže Savjet, pokazivala da bi procenat mogao biti oko četiri odsto.

„Na kraju se ispostavilo da je, pod pritiscima i u veoma čudnim okolnostima, taj broj sveden na 1,63 odsto. Zbog toga smo apsolutno nezadovoljni“, rekao je Vulić.

Ocijenio je da etnički Muslimani koji govore crnogorskim jezikom i Crnu Goru doživljavaju kao matičnu državu zaslužuju više poštovanja i veću zastupljenost u institucijama.

Vulić smatra da je jedan od osnovnih razloga zbog kojih se o muslimanskoj zajednici rijetko govori u debatama o izbornoj reformi činjenica da ona nema adekvatne političke predstavnike.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori postoji politička partija koja bi trebalo da zastupa interese etničkih Muslimana, ali ona trenutno postoji samo formalno i nije aktivna u praksi.

„U ovom trenutku u Parlamentu Crne Gore nema nijednog poslanika koji se nacionalno izjašnjava kao etnički Musliman. Koliko znam, nema ga ni u Skupštini Glavnog grada“, kazao je Vulić.

On je naveo da je zajednica dominantno građanski orijentisana, ali da joj takvo opredjeljenje nije donijelo odgovarajuću zastupljenost.

„Imate oko 10.000 ljudi koji su svoju političku sudbinu podredili građanskom konceptu, a zauzvrat ne dobijaju ništa“, rekao je Vulić.

Smatra da građanske partije često zadovoljavaju formalnu zastupljenost manjina na osnovu imena kandidata i njihove pretpostavljene vjerske pripadnosti, dok se nacionalno izjašnjavanje zanemaruje.

Vulić tvrdi da su pokušaji da se predstavnici etničkih Muslimana nađu na izbornim listama građanskih partija nailazili na prepreke, naročito zbog procjena kako bi takve kandidature bile prihvaćene u različitim djelovima države.

Vulić smatra da se u Crnoj Gori odvija proces asimilacije i nestajanja pojedinih nacionalnih identiteta.

Podsjetio je da je broj građana koji su se izjašnjavali kao Muslimani opadao iz popisa u popis, navodeći da je sa više od 14 odsto 1991. godine na nekoliko procenata 2003. i 2011. godine, a zatim na 1,63 odsto 2023. godine.

„Valjda bi neko trebalo da se zapita šta se dešava sa tom etničkom zajednicom i zašto je njen broj tako drastično smanjen“, kazao je Vulić.

On smatra da se tim pitanjem ne bave dovoljno ni državne institucije, ni međunarodni partneri, ni nevladine organizacije.

Pozvao je nevladin sektor da kroz istraživanja i projekte ozbiljnije analizira položaj i smanjenje broja etničkih muslimana u Crnoj Gori.

„Imao sam mnogo razgovora i gostovanja, ali pisanog dokumenta koji bi ozbiljno tretirao pitanje asimilacije etničkih muslimana gotovo da nema“, rekao je.

Govoreći o mogućim modelima političkog predstavljanja, Vulić je kazao da bi u idealnom građanskom društvu nacionalne partije i nacionalni savjeti bili nepotrebni.

Međutim, ocijenio je da Crna Gora još nije dostigla takav stepen razvoja i da je zbog toga etničkim muslimanima potrebna autentična politička organizacija.

Prema njegovim riječima, formiranje aktivne političke partije otežava upravo građanska orijentacija većine pripadnika zajednice, kao i nedostatak osobe spremne da preuzme njeno vođenje.

On je uputio javni poziv zainteresovanim pojedincima da se uključe u obnovu političkog organizovanja zajednice.

Vulić smatra da postojeći izborni sistem ne omogućava manjim nacionalnim zajednicama da realno dođu do poslaničkih mandata.

Objasnio je da, zbog malog broja pripadnika zajednice, broja maloljetnih građana i izlaznosti na izborima, politička lista etničkih Muslimana praktično ne može osvojiti dovoljan broj glasova.

„Da biste ušli u parlament, bilo bi potrebno da za jednu listu glasa gotovo cijela zajednica. To nije realno, jer ljudi glasaju za različite građanske i druge partije“, rekao je Vulić.

Kao mogući pravac reforme Vulić je naveo izmjenu izbornog zakonodavstva i pronalaženje modela koji bi autentičnim predstavnicima svih nacionalnih manjina omogućio prisustvo u parlamentu i puno pravo glasa.

„Nema smisla da neko bude u parlamentu, a da nema pravo glasa. Potrebno je pronaći rješenje koje će omogućiti stvarno, a ne samo simboličko predstavljanje“, kazao je Vulić.

Govoreći o zastupljenosti u institucijama, Vulić je kazao da, prema njegovim saznanjima, etničkih muslimana gotovo da nema na rukovodećim pozicijama u Vladi, ministarstvima i drugim državnim organima.

Naveo je da nije siguran da u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava postoji ijedan zaposleni koji se nacionalno izjašnjava kao Musliman, dok je u Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, prema njegovim informacijama, zaposlena jedna pripadnica zajednice.

„Imamo ljude sa ozbiljnim diplomama, magistrima i doktorima nauka, ali su mnogi od njih skrajnuti u svojim institucijama i firmama“, rekao je Vulić.

Prema njegovim riječima, dešavalo se i da državni funkcioneri, prilikom nabrajanja manjinskih naroda u Crnoj Gori, uopšte ne pomenu Muslimane.

„Kada vas niko ne pominje i kada vas nema u institucijama i javnom prostoru, onda je prirodno da dolazi do asimilacije“, rekao je Vulić.

Vulić je kazao da je tokom popisa 2023. godine dobijao pozive građana koji su tvrdili da su im pojedini popisivači govorili da se ne mogu nacionalno izjasniti kao Muslimani.

Naveo je i primjere opština u kojima je, kako tvrdi, broj građana koji se izjašnjavaju kao Muslimani prepolovljen.

Posebno je pomenuo Bijelo Polje, Bar i Podgoricu, navodeći da je u tim sredinama zabilježen veliki pad u odnosu na prethodni popis.

Vulić smatra da bi nadležne institucije trebalo da istraže razloge takvih promjena, ali i da utvrde koliko pripadnika zajednice radi u državnim i lokalnim organima.

Govoreći o radu Savjeta, Vulić je kazao da se aktivnosti uglavnom odnose na izdavaštvo, kulturno stvaralaštvo, promocije, okrugle stolove i panel diskusije.

Istovremeno je kritikovao način rada Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, tvrdeći da su muslimanska zajednica i njeni projekti godinama bili diskriminisani.

Kao poseban problem naveo je sastav komisija koje odlučuju o dodjeli sredstava, tvrdeći da u njima dominiraju predstavnici jednog nacionalnog korpusa.

„Od sedam članova komisije, šest pripada istom nacionalnom korpusu. Tu se nalazi ključ problema“, rekao je Vulić.

Smatra da bi dio novca trebalo neposredno dodjeljivati nacionalnim savjetima, koji bi zatim podržavali kvalitetne projekte pripadnika svojih zajednica, uz strogu kontrolu trošenja sredstava.

On je ocijenio i da se ne poštuje preporuka prema kojoj bi država trebalo dodatno da pomogne zajednicama čiji se broj smanjuje.

Prema njegovim riječima, najveće zajednice dobijaju najviše sredstava, dok manje zajednice, među kojima su Muslimani, Hrvati i Romi, dobijaju nedovoljne iznose.

Vulić je kazao da od članstva Crne Gore u Evropskoj uniji prvenstveno očekuje sistem u kojem će se više vrednovati znanje, rad i iskustvo, a manje partijska pripadnost.

On je ocijenio da partitokratija trenutno predstavlja jednu od najvećih prepreka za napredovanje stručnih ljudi koji nemaju političku podršku.

Vulić je kazao da je tokom razgovora sa predstavnicima evropskih institucija često morao da objašnjava razliku između vjerskog i nacionalnog identiteta Muslimana sa velikim početnim slovom.

„Nadam se da će evropske institucije shvatiti da u Crnoj Gori postoji nacionalna manjina koja se zove Muslimani. Razmišljamo čak i o mogućnosti promjene imena, ali ćemo vidjeti šta će donijeti vrijeme“, zaključio je Vulić.

Podcast je realizovan u okviru projekta ,,Glas bez barijera: do veće političke participacije manjina“, koji Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi u partnerstvu sa NVO Romska organizacija mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, a finansijski je podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.