Ekstremne vrućine primorale su francusku energetsku kompaniju EDF da obustavi ili značajno smanji proizvodnju u više nuklearnih reaktora, što je ponovo otvorilo pitanje otpornosti evropskog elektroenergetskog sistema na sve duža razdoblja visokih temperatura.
Proizvodnja električne energije u osam francuskih reaktora bila je u ponedjeljak, 13. jula, smanjena za ukupno 6,3 gigavata. To je u tom trenutku odgovaralo približno 14 odsto ukupne potrošnje električne energije u Francuskoj.
Prema podacima EDF-a, ograničenja su pogodila reaktore u elektranama Sen Alban, Biže, Golfeš i Bleje. Reaktori Golfeš 2 i Biže 3 potpuno su isključeni zbog visokih temperatura, dok su ostale jedinice nastavile rad sa smanjenom snagom.
Glavni uzrok nije kvar niti ugrožavanje bezbjednosti postrojenja, već visoka temperatura rijeka koje se koriste za hlađenje reaktora. Francuski propisi nalažu smanjenje proizvodnje kada temperatura vode dostigne propisane granice, kako bi se spriječilo da ispuštanje dodatno zagrijane vode ugrozi riječne ekosisteme.
Zbog nedostatka padavina i niskog vodostaja očekuju se dodatna ograničenja. Najavljeno je i isključenje jednog reaktora u nuklearnoj elektrani Šoz, dok bi posljedice toplotnog talasa mogle trajati i nakon pada temperature vazduha, jer je rijekama potrebno više vremena da se ohlade.
Francuska i dalje veliki izvoznik
Uprkos značajnom padu proizvodnje, neposredna opasnost od nestašice električne energije za sada ne postoji. Podaci francuskog operatora prenosnog sistema RTE pokazali su da je Francuska i tokom ograničenja ostala neto izvoznik, sa više od deset gigavata električne energije usmjerenih ka susjednim zemljama.
Ipak, produžena ograničenja mogla bi da smanje francuski izvoz i povećaju cijene na širem evropskom tržištu. Francuska je jedan od najvažnijih snabdjevača susjednih država, pa promjene u radu njenog nuklearnog sistema direktno utiču na tokove električne energije prema Njemačkoj, Belgiji, Italiji, Švajcarskoj i Velikoj Britaniji.
Tokom prethodnog toplotnog talasa francuski izvoz je u pojedinim djelovima dana pao sa uobičajenih 10 do 12 gigavata na oko tri gigavata. Istovremeno su veleprodajne cijene struje u Francuskoj i Njemačkoj dostigle najviši nivo od januara 2025. godine.
Visoke temperature, osim što ograničavaju rad nuklearki, povećavaju potrošnju zbog korišćenja klima-uređaja. Slabiji vjetar istovremeno smanjuje proizvodnju vjetroelektrana, pa evropske zemlje moraju da uključuju skuplje elektrane na gas i ugalj.
Takvo kretanje povećava cijene na čitavom tržištu, jer u evropskom sistemu cijenu često određuje najskuplji izvor električne energije potreban da bi se u određenom trenutku zadovoljila potražnja.
Raste zavisnost od vremenskih uslova
Problemi u Francuskoj pokazuju da ni nuklearna energija nije u potpunosti zaštićena od posljedica ekstremnih vremenskih prilika. Reaktori mogu da proizvode stabilnu energiju nezavisno od sunca i vjetra, ali elektrane koje koriste riječnu vodu za hlađenje zavise od temperature i vodostaja.
Tokom juna francuske nuklearke proizvele su 27,4 teravat-sata električne energije, što je bilo više nego u istom mjesecu prošle godine. Ukupna proizvodnja od početka 2026. dostigla je 189,4 teravat-sata, pa sadašnja ograničenja dolaze nakon perioda relativno dobre raspoloživosti reaktora.
Stručnjaci upozoravaju da bi duža ograničenja kod velikih izvoznika mogla izazvati rast cijena širom Evrope, posebno u večernjim satima, kada opada proizvodnja solarnih elektrana, a potrošnja ostaje visoka.
Toplotni talas najteže je pogodio južnu i zapadnu Evropu, prije svega Francusku, Španiju, Portugaliju, Italiju i Grčku. Visoke temperature prate suša, požari i sve veće opterećenje energetske i saobraćajne infrastrukture.
Zbog toga se, pored kretanja temperature, pažljivo prate i vodostaji i zagrijavanje velikih evropskih rijeka. Od njihovog hlađenja zavisiće koliko brzo će francuski reaktori moći da se vrate na punu snagu i da li će najveći evropski izvoznik električne energije nastaviti da bez većih ograničenja snabdijeva susjedna tržišta.
(Politika)
