Nova industrijska politika Evropske unije, čija bi okosnica trebalo da budu mjere poput davanja prednosti proizvodima „mejd in EU“ u javnim nabavkama, pojednostavljenja procedura za investicije i jačanja domaćih lanaca proizvodnje, predstavlja pokušaj odgovora na krizu u automobilskoj industriji.
Ključni aspekti i stavovi o ovoj politici:
Industrijski akceleratorski akt (IAA): Ovaj zakonodavni prijedlog ima za cilj podsticanje proizvodnje strateških industrijskih proizvoda i čistih tehnologija unutar Evrope, jačanje konkurentnosti i smanjenje zavisnosti od uvoza, prvenstveno iz Kine.
Strateški značaj: Automobilska industrija je jedan od najvažnijih sektora za EU, jer zapošljava više od 13,5 miliona ljudi (oko osam odsto ukupno zaposlenih) i čini približno osam odsto evropskog BDP-a.
Kritika profesora Dušana Markovića:
Profesor Marković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu smatra da EU kasni sa ovim politikama i da zapravo kopira kineski model od prije tri decenije, od kojeg je i sama Kina u međuvremenu odustala jer nije donio napredak, kako prenosi rt balkan.
On ocjenjuje da evropska auto-industrija trpi dvostruki pritisak: gubitak profitnih margina na kineskom tržištu, što utiče na finansiranje istraživanja i razvoja, te dolazak kineskih brendova na evropsko tržište, gdje su već zauzeli 10 odsto prodaje u prvom kvartalu.
Marković ističe da ovi potezi EU predstavljaju odstupanje od liberalne ekonomske politike i slobodne trgovine, za koje su se zalagali dok su bili u poziciji tehnološke i finansijske superiornosti.
Također, upozorava da EU ne kontroliše početak lanca snabdevanja, poput proizvodnje baterija, te da će možda pokušati da aktuelizuje projekat „Jadar“ u Srbiji kako bi ojačala sopstvene kapacitete.
Stav Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA):
Direktorka ACEA, Sigrid de Vris, ističe da su ciljane mjere podrške opravdane zbog realnog rizika od slabljenja industrijske baze.
Udruženje ukazuje da se sektor suočava sa visokim cijenama energije, troškovima rada, slabijom potražnjom i strogim regulatornim zahtjevima, te smatra da IAA može postati katalizator snage uz određene izmjene koje bi lokalizaciju proizvodnje učinile isplativijom.
Potencijalno preuzimanje „Folksvagena“: Profesor Marković smatra da prodaja „Folksvagena“ kineskim kompanijama nije realna u skorijem periodu, jer bi to bio znak kapitulacije EU pred Kinom, a malo je vjerovatno da bi Njemačka dozvolila takav scenario.
