Crna Gora započela je aktivnosti na usklađivanju zakonodavstva sa Direktivom Evropske unije o ekološkom kriminalu, ali u praksi i dalje izostaju mjerljivi rezultati. Statistika za prošlu godinu ukazuje na visok broj krivičnih prijava koje se odnose na ekološki kriminal, ali je efikasnost ograničena.
Sudski postupci su dugi, postoje poteškoće u dokazivanju ekološke štete, kaznena politika je blaga. Koordinacija između inspekcija, policije, tužilaštva i sudova ukazuje da ne postoji dovoljno integrisan i funkcionalan mehanizam za efikasno procesuiranje ekološkog kriminala.
To se, pored ostalog, navodi u Izvještaju iz sjenke za Poglavlje 27 – zaštita životne sredine, koji je Koalicija 27, neformalna mreža 19 nevladinih organizacija, predstavila nedavno.
Izazovi koji se odnose na ekološki kriminal opisani su u dijelu Izvještaja u oblasti horizontalnog zakonodavstva, za koji iz Koalicije 27 ocjenjuju da je ostvaren ograničen napredak u realizaciji aktivnosti planiranih za izvještajni period.
Prijavljuje uglavnom policija
Tokom prošle godine, navodi se u Izvještaju, evidentirano je 527 prijava za krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora (Glava XXV Krivični zakonik). Od toga, riješena su 302, dok je 225 ostalo neriješeno.
“Smanjen je broj prijavljenih lica zbog krivičnih djela protiv životne sredine tokom 2025. godine za 12,07 odsto (u 2024. godini 390 lica, u 2023. godini 385 lica, u 2022. godini 395 lica). Najveći broj prijava odnosio se na protivpravno građenje (329), šumsku krađu (68), nezakonit ribolov (23) i nezakonit lov (19). Najčešće procesne odluke bile su odbacivanje prijava (122) i podnošenje optužnih predloga (155), dok je manji dio predmeta ustupljen ili riješen na drugi način”, navodi Koalicija 27.
Prijave dominantno podnosi Uprava policije (191), slijede tužilaštva po sopstvenoj inicijativi (43) i drugi državni organi (48). Učešće NVO i građana je, navode iz Koalicije 27, ograničeno.
U odnosu na pravna lica, podnijete su 63 prijave, ali je niska efikasnost procesuiranja: 39 predmeta ostalo je neriješeno, a većina optuženja nije pravosnažno okončana, navode iz Koalicije 27.
NN počinioci ostaju nepoznati
U slučaju nepoznatih izvršilaca evidentiran je, dodaju, posebno izražen problem – u radu je bio 981 predmet, od čega je izvršilac ostao nepoznat u 696 slučajeva, dok su 232 predmeta zastarela:
“Što ukazuje na ozbiljne poteškoće u otkrivanju počinilaca ekoloških krivičnih djela i efikasnosti borbe protiv ekološkog kriminala”.
U prvom kvartalu ove godine, prema podacima osnovnih, viših i Specijalnog državnog tužilaštva, formirano je 118 predmeta u oblasti ekološkog kriminala. U Osnovnom državnom tužilaštvu većina predmeta je u fazi izviđaja (88), uz 16 optužnih predloga, 10 odbačenih prijava i četiri ustupljena predmeta.
Finansijskih istraga nema
Kod pravnih i odgovornih lica formirani su predmeti protiv osam pravnih i osam odgovornih lica, pri čemu je dio u izviđaju, dok su u pojedinim slučajevima prijave odbačene.
“Nisu vođene finansijske istrage, ali su u više slučajeva oduzeta sredstva izvršenja krivičnih djela (rovokopači, kamioni, građevinske mašine, šljunak i čamac)”, navodi se u Izvještaju.
Iz ranijih perioda u 2026. godinu preneseni su brojni predmeti, uključujući 119 fizičkih, 29 pravnih i 32 odgovorna lica, pri čemu značajan dio i dalje ostaje u fazi izviđaja.
Takođe, kod nepoznatih izvršilaca riješen je samo mali broj predmeta (6 od 86), dok većina ostaje neriješena. U višim državnim tužilaštvima nije bilo novih predmeta, dok su u Specijalnom državnom tužilaštvu formirana dva predmeta, oba u fazi izviđaja.
“Sveukupno, podaci ukazuju na visok broj prijava, ali i ograničenu efikasnost procesuiranja, izražen problem neotkrivenih izvršilaca i veliki broj neriješenih predmeta, što umanjuje djelotvornost sistema borbe protiv ekološkog kriminala”, ukazuju iz Koalicije 27.
Istovremeno, dodaju, kašnjenja u donošenju odluka i navodi o mogućim političkim uticajima na pravosudne procese, uključujući odlaganje izbora sudija Ustavnog suda, izazivaju zabrinutost u pogledu nezavisnosti pravosuđa:
“Pri čemu organizacije civilnog društva ukazuju na potrebu jačanja institucionalne otpornosti na političke uticaje, koja je takođe ključni element zahtjeva EU u oblasti vladavine prava i efikasnog pristupa pravdi i ključni preduslov za puno ispunjenje završnog mjerila u oblasti horizontalnog zakonodavstva”.
U odnosu na zahtjeve završnog mjerila u oblasti ekološkog kriminala, Koalicija 27 zaključuje da je Crna Gora ostvarila ograničen napredak u dijelu jačanja kapaciteta kroz organizaciju obuka i stručnih skupova, ali i da to nije praćeno odgovarajućim poboljšanjem u operativnoj efikasnosti sistema.
“I dalje su prisutni ključni nedostaci u primjeni propisa, uključujući dugotrajne sudske postupke, ograničenu sudsku praksu, poteškoće u dokazivanju ekološke štete i blagu kaznenu politiku, što umanjuje odvraćajući efekat sistema. Dodatno, nedovoljna institucionalna koordinacija između inspekcija, policije, tužilaštva i sudova ukazuje na nepostojanje dovoljno integrisanog i funkcionalnog mehanizma za efikasno procesuiranje ekološkog kriminala”, navode.
Sve navedeno, kako se navodi u Izvještaju, pokazuje da, uprkos normativnim i pojedinačnim institucionalnim naporima, završno mjerilo u ovom segmentu još nije u potpunosti ispunjeno u praksi.
Formiranje Operativnog tima dobar potez
Iz Koalicije 27 ocjenjuju pozitivnim formiranje Operativnog tima za borbu protiv ekološkog kriminala. Tim je formiran u jesen prošle godine, odlukom Vrhovnog državnog tužilaštva.
“Analizom predmeta utvrđene su regionalne specifičnosti, pa su na sjeveru dominantne šumske krađe i nelegalna gradnja, u centralnom dijelu nelegalna eksploatacija šljunka, dok je na primorju izražena nelegalna gradnja”, navode u Izvještaju.
U okviru rada Tima, kako se dodaje, identifikovana je potreba jačanja institucionalnih mjera, naročito u pogledu oduzimanja sredstava korišćenih u izvršenju krivičnih djela i intenziviranja aktivnosti na uklanjanju nelegalnih objekata.
Niska stopa rješavanja predmeta iz oblasti zagađenja životne sredine i eksploatacije prirodnih resursa bez dozvole, dodaje se u Izvještaju, posljedica je složenosti dokazivanja, potrebe za dodatnim vještačenjima, kao i ograničenih tehničkih i kadrovskih kapaciteta nadležnih institucija.
“I pored toga, Operativni tim je doprinio unapređenju procesuiranja slučajeva nelegalne eksploatacije šljunka, uklanjanju plutajućih objekata na Skadarskom jezeru, kao i boljoj koordinaciji institucija u cilju efikasnijeg suzbijanja ekološkog kriminala”.
Nema dovoljno obučenog kadra
Završno mjerilo iz oblasti horizontalnog zakonodavstva naglašava potrebu za jačanjem administrativnih kapaciteta kroz zapošljavanje i kontinuirane obuke službenika, ali u praksi nisu uspostavljeni sistemski i redovni programi obuke koji bi obezbijedili dosljednu primjenu EU direktiva, navode iz Koalicije 27.
To, kako dodaju, može da predstavlja prepreku za puno ispunjenje mjerila.
“U izvještajnom periodu zabilježen je ograničen broj obuka, nedovoljan za sistemsko unapređenje znanja i vještina”, navode.
Ministarstvo ekologije je organizovalo neke obuke i radionice, ali je njihov obim i uticaj i dalje ograničen u odnosu na potrebe prakse, ocjena je Koalicije 27.
(Vijesti)
