U skladu sa ovom rastućom sviješću i oslanjanjem na sebe u zdravstvenim pitanjima, vještačka inteligencija je prešla u svakodnevnu upotrebu. Čak 55 odsto Evropljana je trenutno koristi u vezi sa svojim zdravljem, dok je 82 odsto otvoreno za to da AI ima određenu ulogu u njihovoj njezi.
Zdravstveni izvještaj STADA grupe za 2026. godinu prikazuje evropski zdravstveni pejzaž oblikovan preplitanjem različitih sila – zdravstveni sistemi pod stalnim pritiskom, stanovništvo osnaženo da preuzme svoje zdravlje u sopstvene ruke, ali i brzo usvajanje vještačke inteligencije (AI) u svakodnevnoj ličnoj njezi. Ovogodišnje istraživanje pokazuje da, po prvi put, više od polovine Evropljana uveliko ovu tehnologiju koristi u zdravstvene svrhe.
Širom kontinenta, zadovoljstvo zdravstvenim sistemima se nije popravilo. Svega 56 odsto ljudi je zadovoljno, što je praktično nepromijenjeno u odnosu na 58 odsto zabilježenih prošle godine, i nastavak višegodišnjeg trenda nakon pandemije. Kao najveće zdravstvene izazove 67 odsto Evropljana ukazuje na nedostatak zdravstvenih radnika i posljedično duge liste čekanja. Dostupnost pristupačne zdravstvene zaštite je takođe ugrožena, pri čemu 43 odsto to navodi kao najveću brigu, pored starenja stanovništva, kao i hroničnih zdravstvenih problema (56 odsto) i rastućeg broja ljudi pogođenih problemima mentalnog zdravlja (53 odsto). Na pitanje šta bi prvo promijenili kada bi bili ministri zdravlja, čak 58 odsto Evropljana bi dalo prioritet smanjenju lista čekanja povećanjem dostupnosti zdravstvenih radnika, a 49 odsto bi poboljšalo pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Kao odgovor na ovaj pritisak, Evropljani preuzimaju aktivniju ulogu u upravljanju svojim zdravljem. Čak 78 odsto se osjeća dobro pripremljeno da se brine o sebi (u Srbiji 80 odsto građana kaže isto), 94 odsto Evropljana primjenjuje samoliječenje za barem neke zdravstvene probleme. Većina (85 odsto) takođe koristi jedan ili više alata za praćenje svog zdravlja, od fitnes narukvica do kućnih mjernih uređaja.
U skladu sa ovom rastućom sviješću i oslanjanjem na sebe u zdravstvenim pitanjima, vještačka inteligencija je prešla u svakodnevnu upotrebu. Čak 55 odsto Evropljana je trenutno koristi u vezi sa svojim zdravljem, dok je 82 odsto otvoreno za to da AI ima određenu ulogu u njihovoj njezi. Građani Srbije i Rumunije (po 74 odsto) prednjače u Evropi u korišćenju AI alata kada su pitanju zdravstvena pitanja. Značajan udio građana Evrope (43 odsto) bi čak bio spreman da svoje kompletne zdravstvene kartone učini dostupnim vještačkoj inteligenciji kako bi se poboljšala dijagnoza, prevencija ili liječenje, a 49 odsto već vjeruje ili bi bilo spremno da prihvati dijagnozu koju uspostavlja vještačka inteligencija.
„Diskusija o osnaženim, samostalnim pacijentima se ubrzava, a vještačka inteligencija pokreće ovaj razvoj znatno bržim tempom”, objašnjava generalni direktor STADA grupe Peter Goldsmidt dodajuići da Evropljani više nisu samo pacijenti koji čekaju u redu. Oni su aktivni učesnici koji kombinuju lično djelovanje, digitalne alate i profesionalne savjete u nešto novo. Svi unutar zdravstvenog sektora moraće da se prilagode i djeluju u skladu sa ovim promjenama.
Da li su ljekari i farmaceuti u opasnosti da postanu manje relevantni s obzirom na rastući uticaj vještačke inteligencije? Upravo suprotno. Ne samo da većina Evropljana opisuje svog ljekara opšte prakse (77 odsto) i farmaceute (57 odsto) kao glavni uticaj u donošenju odluka vezano za zdravlje, već takođe povlače jasnu granicu za uključivanje vještačke inteligencije u njegu. Najviše su otvoreni za administrativne i nadzorne zadatke, kao što je zakazivanje termina i praćenje (50 odsto), vođenje bilješki tokom posjeta ljekaru i praćenje hroničnih stanja (36 odsto). Ukratko: vještačka inteligencija je dobrodošla kao zdravstveni asistent, ali Evropljani žele da odluke i dalje donose stvarne osobe. Zapravo, 38 odsto je izričito zabrinuto zbog smanjene ljudske interakcije u sistemu vođenom vještačkom inteligencijom, a 35 odsto brine da bi kvalitet komunikacije sa zdravstvenim radnicima mogao da opadne.
Ključno je da Evropljani ne žele da se zdravstveni radnici povuku pred nadolazećom vještačkom inteligencijom, već žele da na sebe preuzmu više. 41 odsto Evropljana očekuje od njih da ponude više digitalnih i konsultacija na daljinu, 30 odsto očekuje da postanu još važniji kao pouzdani ljudski kontakti, a 26 odsto očekuje da djeluju kao savjetnici i tumači koji pomažu pacijentima da se snađu u sve većoj poplavi zdravstvenih informacija. Samo 20 odsto misli da će se važnost zdravstvenih radnika smanjiti zbog vještačke inteligencije. Drugim riječima: vještačka inteligencija mijenja ulogu zdravstvenih radnika, ali je proširuje umjesto da je smanjuje.
Nalazi Zdravstvenog izvještaja STADA grupe za 2026. opisuju zdravstvenu realnost u kojoj osnaženi pacijenti, digitalni alati i ljudska ekspertiza više nisu odvojeni svjetovi.
„Među mnogim jasnim nalazima ovog izvještaja je da ova promjena nije privremeno rješenje za preopterećeni sistem, ona sama postaje model”, zaključuje Peter Goldsmidt.
Zdravstveni izvještaj STADA grupe je nezavisna reprezentativna onlajn studija koju je za STADA grupu sproveo Human8 tokom februara i marta 2026, na uzorku od skoro 20.000 ispitanika iz Austrije, Belgije, Bugarske, Češke, Francuske, Njemačke, Mađarske, Irske, Italije, Kazahstana, Litvanije, Poljske, Portugala, Rumunije, Srbije, Slovačke, Španije, Švajcarske, Ujedinjenog Kraljevstva i Uzbekistana.
(rtcg.me)
