Mandić: Vjerujem da ćemo u ponedjeljak imati dvotrećinsku većinu za ustavne promjene

Poslanici crnogorskog parlamenta nastavili su danas raspravu o promjenama Ustava koje je predložila Vlada, a za čije usvajanje je neophodna dvotrećinska većina. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da će prvo glasanje o promjenama Ustava biti obavljeno u ponedjeljak.
Mandić je kazao da je prošlo vrijeme isključivosti i da dogovor kuću gradi.

„Mi smo i na Kolegijumu rekli da smo spremni da prihvatimo neke djelove vaše političke platforme, ali ne može se govoriti jezikom ucjena i ultimatuma. Ja sam juče rekao i sada ponavljam onima koji su procjenili da je bolje da idu nekim starim putevima koji nijesu donjeli ništa dobro ni svom narodu ni svojoj zemlji mogu reći da je to njihovo pravo. Ali, mi smo o ovome dobro promislili“, naveo je Mandić.

On je poručio da vjeruje u koncezus i da ćemo u ponedjeljak imati dvije trećine potrebne za otpočinjanje ustavnih promjena.

Mandić je poručio DPS-u da su bolji nego što su nekada bili.

„Nekad ste svoje drugove i saborce slali na Goli otok, sjećamo se svi ubistvo Bulatovića u Bijelom Polju, imali ste generala u crvenim čizmama Sava Joksimovića. Danas, barem ne šaljete svoje saborce na Goli otok. Vi ste nastali od komunističke partije“, naveo je Mandić.

On je kazao da NSD ima jasan i konkretan plan i vodi novu srpsku politiku za novo vrijeme.

„Mi ćemo Crnu Goru uvesti u Evropsku uniju“, poručio je Mandić.

Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić kazao je da se sjeća kako je Andrija Mandić optuživao Novaka Kilibardu za izdaju, ocjenjujući da se politički narativi u Crnoj Gori mijenjaju u zavisnosti od interesa i trenutnih pozicija.

„Vi ćete za koji dan pritisnuti taster da glasate za izmjene Ustava Ranka Krivokapića“, istakao je Nikolić.

Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Branka Marković rekla je da ništa ne može biti važnije od interesa građana Crne Gore, pa ni politički razlozi. Ona je navela da opozicija treba da objasni da li su dnevnopolitički interesi važnji od rasta, razvoja, i milijardi eura investicija.

„Crna Gora se približava članstvu u EU što vodi ka boljem životnom standardu građana Crne Gore“, rekla je Marković.

Ona je naglasila da je ranija vlast, umjesto da ujedini građane, zapravo produbljivala podjele. Crna Gora, navela je država je svih njenih građana, i prevaziđene su i degutantne priče ko ide u koju svetinju, kako se izjašnjava…

„A mi se borimo za društvo prosperiteta, vladavine zakona, za državu Evropske unije. Treba da dobro razmislimo kako ćemo glasati u ponedjeljak, i ko će biti za svoju državu, za Crnu Goru, i za njen put ka EU. Ako ćemo ka EU, pokazaće se u ponedjeljak ko je patriota. To će se pokazati. A ne ko se kojom zastavom ogrnuo“, rekla je Marković.

Kako je rekao poslanik DPS-a Mihailo Anđušić, aktuelna vlast je upravo promovisala antievropsko ponašanje u Crnoj Gori.

„Brojne su afere vlasti. Nijesu mene slikali sa Do Kvonom i Džordžom Kotrelom. Šta je bilo tu do kraja, ili nije, ne znam, ali vjerujem da će se sve to ispostaviti“, navodi poslanik DPS-a.

Kazao je da stranke većine šalju kontraditorne poruke.

„Što se tiče tema korupcije, nepotizma, i toga ko s kim koalira, vama koalicioni partneri na lokalu sa kojima raskidate saveze predaju platforme za otpriznavanje Kosova“, rekao je Anđušić.

Reagovao je poslanik PES Miloš Pižurica, ističući da opozicija konstruiše afere.

Poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović rekao je tokom rasprave da je pitanje odnosa prema ustavnim izmjenama test odgovornosti prema interesu građana Crne Gore. On je naglasio da se reforme Ustava tiču pravosuđa, i donose iskorak, uz rizik da ipak pravosudni sistem postane na određeni način zatvoreni esnaf. Ipak, dodao je, nema sumnje da su predložene izmjene korak naprijed.

„Mi ovo moramo da što prije usvojimo. Što se SNP tiče, očekujemo da poslije završetka EU integracija otvorimo i pitanja jezika, trobojke i dvojnog državljanstva a to su pitanja koja imaju uporišta u realnosti. Ovo je vrlo važan proces i vjerujem da ćemo u ponedjeljak imati dovoljno poslanika koji će podržati izmjene Ustava i 2028. godine slaviti punopravno članstvo u EU“, rekao je Božović.

Poslanici DPS-a Nikola Milović i Oskar Huter rekli su da je Demokratska partija socijalista utemeljila evropsku politiku Crne Gore, i da im niko neće držati lekcije o evropskim vrijednostima.

Huter je rekao da je predsjednik parlamenta i Nove srpske demokratije Andrija Mandić juče u parlamentu najavio „srpski odgovor“.

„Nama ne treba nikakav srpski odgovor nego evropski dogovor. Džentlmenski dogovor, zanosvan na dijalogu i evropskim vrijednostima. Samo tako će svitati najljepše majske zore“, rekao je Huter.

On je naveo da o evropskim vrijednostima govore oni koji su negirali Crnu Goru i crnogorsku naciju, koji su EU nazivali treći rajh i govorili su da evropske institucije antisrpske. Naglasio je da će „Mandić i družina“ pristati na sve samo da sačuvaju fotelje i privilegije.

Vaso Obradović (NSD) naglasio je da nije jasno zašto Huter pominje Mandića i NSD kad su tema ustavne izmjene i jačanje nezavisnosti pravosuđa, te da je upravo pitanje ustavnih izmjena

„Ja sam rođen u maju, vama do majskih zora predstoji velika transformacija. Imate vi dosta aveti prošlosti kojima treba da se bavite“, rekao je poslanik Nove srpske demokratije.

On je kazao da je „DPS mnogo napredovao u odnosu na prvi kongres komunista“.

„Mnogo ste napredovali, mnogo ste bolji, negi oni koji su vas tada osnovali. Ne šaljete više svoje saborce na ljetovanja na Golom otoku. Pustili ste omladinu da kaže što misli. Ali tek treba vi da sprovedete transformaciju koja će vas izbrisati sa liste komunističkih partija, i otvoriti vam vrata Evrope“, rekao je Obradović.

On je kazao da je pravo pitanje šta žele građani Crne Gore i koji su interesi naroda.

„Zapitajmo se ‘kamo dalje’, a ja mislim da su nam građani rekli kamo dalje. Ne kočimo procese“, rekao je Obradović.

Huter je u odgovoru rekao da nije ovddje pitanje transformacija DPS-a već da li su u NSD spremni na transformaciju da se odreknu presuđenih ratnih zločinaca i velikodržavnih ideologija.

„Ovo su vudu vradžbine koje treba da ožive političkog zombija“

Čelnik DNP-a Milan Knežević rekao je da ovo nijesu izmjene Ustava već vudu vradžbine parlamentarne većine kojima se pokušava oživiti politički zombi Ranko Krivokapić, koji sa kosom na talase obitava u Vladi, prima platu i vodi antirspsku politiku.

On je kazao da je Ustav najantisrpskiji dokument u istoriji Crne Gore, kao dokument u kome nema srpskog jezika kao službenog, nema trobojke, nema dvojnog državljanstva a te 2007. godine, kada je usvajan, nijedan srpski poslanik nije glasao za njega.

Knežević je rekao da nikada više Srba na funkcijama a nikad više zabrana na Srbe.

Optužio je premijera Milojka Spajića da ćuti dok nam omladina prolazi kroz torturu na Kosovu i Metohiji, a Srbima se zabranjuje ulazak u Hrvatsku.

„Bila je jedna emisija, zvala se „Nije srpski ćutati“. Evo izgleda jeste, jer su mnogi sad u foteljama, danas u Crnoj Gori Srbi ćute. I onda ovaj politički zombi Krivokapić naziva Srbiju „bolesnikom na Dunavu“. A za Rankovo vrijeme, Crna Gora je bila manijak sa Morače. Na to što je Krivokapić danas u Vladi, Srbi na funkcijama ćute“, rekao je Knežević.

Nazvao je vrhovnog državnog tužioca „Milorad Đukanović“.

„Namjerno ga ne zovem po njegovom pravom prezimenu (Marković), jer je pridodati član porodice Đukanović“, kaže Knežević.

On je kazao da je u Crnoj Gori ispostava hrvatske obavještajne službe u Tivtu, odakle se štancuju dokumenta i potvrde ko je bio na Dubrovačkom ratištu. Knežević je rekao da između Zagreba i Beograda, uvijek bira Beograd.

Ponovio je da će DNP glasati za ustavne izmjene ako se srpski jezik normira kao službeni jezik, što je, dodao je, realno jer se radi o lingvističkoj većini u Crnoj Gori.

Janović: Ko se predstavlja kao proevropski, ne bi smio kočiti ovaj proces

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović rekao je da ne vidi apsolutno nijedan razlog da bilo ko ko se predstavlja kao proevropska partija bude prepreka ovom procesu.

“Ne smijemo dozvoliti da ustavne promjene budu kamen spoticanja na samom kraju našeg evropskog puta“, istakao je Janović.

Naveo je da predložene ustavne promjene nijesu pitanje bilo kakvog identiteta, niti pitanje zastave, himne ili bilo kakvih podjela.

„One ne mijenjaju karakter ove države, već idu u pravcu jačanja institucija i ispunjavanja svih standarda“, kaže Janović.

Nezavisni poslanik Miodrag Laković rekao je da je potrebno postići konkretan dogovor vlasti i opozicije.

„Imate još dva dana za to, mislim da je važno da se postigne dogovor“, rekao je Laković.

On je naveo da je to njegov principijelni stav. Naglasio je da je dugo radio u organima unutrašnjih poslova, i da njegov odnos prema DPS najbolje dokazuje što je uvijek važio za čovjeka koji nije bio „podoban“.

„Nema me u spiskovima za stanove, u političkim uticajima na institucije i Skaj aplikaciji“, kazao je Laković.

Albanski forum najavio podršku promjeni Ustava

Potpredsjednik parlamenta Nikola Camaj rekao je da građani očekuju odgovor odnos političkih aktera a ne kalkulacije zarad sticanja političkih poena.

„Albanski forum, a vjerujem i sve manjine, podržače predložene ustavne izmjene“, rekao je Camaj.

On je rekao da ustavne promjene nijesu pobjeda vlasti ili opozicije.

„Ovo treba da bude pobjeda Crne Gore i svih njenih građana“, kazao je Camaj.

Aleksandra Despotović (DPS) rekla je da etikete toj stranci neće lijepiti niko, a posebno ne oni koji su se zalagali za to da Crna Gora bude 27 izborna jedinica, odnosno da bude u sistemu koji joj ne pruža ni samostalnost ni razvoj.

„Nijeste bili u stanju da glasate nijedan zakon za Crnu Goru uz to vam je smetalo što je Crna Gora uvela euro. Ova opozicija današnja, a vlast do 2020. godine, napravila je put Crne Gore“, rekla je Despotović.

Velimir Đoković (NSD) kaže da nam je potreban dogovor ali bez ultimatuma i ucjena.

„Ulaskom u EU biće u Crnoj Gori manje podjela. Pokazaće se da svaki uspješan Srbin, Crnogorac, Bošnjak, Albanac, Hrvat…uspješan u Crnoj Gori može da bude uspješan u EU“, kazao je Đoković.

On je najavio podršku NSD predloženim ustavnim izmjenama.

Najava sjednice

Predstavnici opozicije, prvog dana rasprave, zatražili su od parlamentarne većine odgovor na njihovu platformu u vezi sa izlaskom iz političke krize, kao preduslov za dogovor o glasanju o ustavnim promjenama, poručujući da nepristaju na ucjene i etiketiranja.

Iz partija vlasti kazali su da će se u ponedjeljak, kada je predvidjeno glasanje, vidjeti ko je za evropski put države.

Vlada je predložila promjenu Ustava kojom se mijenja sastav i način izbora članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, dok se drugi predlog odnosi na Centralnu banku (CBCG).

Novi predlog koji se tiče Sudskog i Tužilačkog savjeta Vlada je utvrdila 19. februara, kada su povukli iz skupštinske procedure prethodni Predlog za promjenu Ustava od 17. aprila prošle godine.

Iz Vlade su tada rekli da se, u pogledu sastava Sudskog savjeta, izmjenama postiže da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od svih sudija i da ministar pravde ne treba biti član tog savjeta.

„A da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta“, dodali su iz Vlade.

Šta predviđaju ponuđene izmjene

Promjenama je predviđeno da izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika treba da bude kvalifikovanom većinom, kao i da zaštitne garancije za sastav i način izbor Tužilačkog svajeta treba da budu na nivou ustavnih odredaba u skladu sa važećim zakonodavstvom.

Predlogom za promjenu člana 143 Ustava predviđeno je da je CBCG samostalna i nezavisna organizacija, odgovorna Skupštini, kao i da se o Centralnoj banci donosi zakon.

U predlogu se navodi da se izmjenom tog člana Ustava uspostavija ustavni osnov za obezbjeđivanje pune funkcionalne nezavisnosti CBCG i propisuje da status, ciljevi, funkcije, zadaci, poslovanje i organizacija CBCG budu u potpunosti regulisani zakonom, u skladu sa standardima i zahtjevima pravne tekovine Evropske unije u oblasti ekonomske i monetarne unije.

“Predlog za promjenu Ustava predviđa da CBCG ostaje samostalna i nezavisna organizacija, odgovorna Skupštini, sa upravijanjem povjerenim Savjetu Centralne banke i rukovođenjem koje vrši guverner, kao i da se o CBCG donosi zakon”, piše u predlogu.
(gradski.me)