Ovih dana pojavila se informacija da su upućene prijetnje vrhu bezbjedonosnoga sektora, što je i sam menadžment sektora bezbijednosti potvrdio pozivajući se na izvještaj koji im je dostavila jedna zapadna sluzba bezbijednosti.
Ovaj slučaj predstavljal finalni test funkcionalnosti i jačinu sistema, vladavinu prava i snage institucija u Crnoj Gori, mišljenja je bezbjednosni ekspert Aleksandar Đurović za Borbu a povodom ovih informacija.
„Kada su nosioci sprovođenja zakona izloženi pritiscima,prijetnjama ili eventualnim pokušajima zatrašivanja, mete nisu pojedinci već i same institucije koje isti predstavljaju. Kriminalne strukture po iskustvima partnerskih službi brojnih zemalja, koriste različite metode kako bi pokušale da utiču na rad službi bezbjednosti od pomenutih prijetnji i pokušaja zastrašivanja do pokušaja kompromitacije da bi došlo do narušavanja povjerenja javnosti u iste. Zato je ključni značaj da ova prijetnja bude bez odlaganja i ikakvih kompromisa predmet krajnje temeljne i profesionalne istrage, sa dozom nepristrasnosti. Efikasan i ekspresan odgovor države predstavlja procjenu nivoa ugroženosti, primjenu odgovarajućih mjera zaštite, koordinaciju svih nadležnih institucija i direktno saopštavanje javnosti isključivo provjerenih činjenica. Neophodno je izbjeći širenje spekulacija i podmetnutih poluinformacija koje bi otežale istragu i dodatno dovele do destabilzacije bezbjednosnog ambijenta. Snaga sistema bezbjednosti se ogleda u njegovoj sposobnosti da odgovori na prijetnje profesionalno, zakonito i pravovremeno bez podlijeganja pritiscima. Svaki pokušaj zastrašivanja državnih službenika mora biti tretiran kao napad na institucije koje predstavljaju državu, što je dovoljan razlog za odlučnu reakciju u skladu sa zakonom“, jasan je Đurović za Borbu.
Tako se, dodaje, gradi povjerenje javnosti i građana, transparentnim radom institucija, dosljednom primjenom zakona i jasnom porukom da nijedan oblik pritiska ili nasilja u krajnjem obliku ne može biti iznad pravnog poretka koji čini sistem prava.
„Najvažnija poruka poruka u ovakvim okolnostima je da nijedna organizovana kriminalna grupa ne smije steći utisak,a još manje javnost na koju želi uticati da prijetnjama može uticati na rad bilo koje institucije ili pojedinca u njoj a posebno na rad bezbjedonosnog sektora. Snaga svake države se se ne mjeri u odsustvu ovakvih prijetnji i pokušaja pritisaka, već sposobnošću da na njih odgovori snagom zakona, profesionalno i bez kompromisa“, naveo je on.
Dodao je da je odgovor institucija bitan, efikasan sistem bezbjednosti podrazumijeva brzu procjenu rizika, pojačane mjere zaštite sa naglaskom na kontraobavještajnu zaštitu i pojačana komunikacija među institucijama, indentifikaciju nalogodavaca i izvršilaca i procesuiranje istih.
„Uspješna reakcija govori o otpornosti sistema dok bi ponavljanje bez adekvatnog odgvora mogle ukazivati na određene slabosti. Sama činjenica da su navedeni funkcioneri mete prijetnji govori da postoji ozbiljna konfrontacija između države i organizovanih kriminalnih grupa“, naveo je on.
Na pitanje redakcije koji su minimalni operativni standardi zaštite štićenih ličnosti koji moraju biti podignuti kako bi se garantovala bezbjednost čelnika sektora bezbjednosti Đurović navodi:
a)kontinuiranu procjenu prijetnje-procjena rizika ne bi trebalo da bude jednokratan dokument, već proces koji se ažurira svakodnevno ili sa pojavom novih prijetnji. Na osnovu procjene se prilagođava nivo zaštite
b)dinamično planiranje kretanja-izbjegavanje rutine kretanja, korišćenje alternativnih pravaca i vremena polazaka kad mogućnosti to dozvoljavaju, uz planiranje rizika svake putne trase
c)pojačanu fizičku zaštitu-važnije od samog broja službenika obezbedjena je da je tim dobro obučen, opremljen i koordinisan
d)zaštitu mjesta rada i stanovanja-redovne kontradiverzione provjere kas procjena rizika to nalaže, tehnički sistemi nadzora kontrola pristupa u što spadaju kontrola vozila i osoba koje ulaze u sticeni prostor
e)sigurnu komunikaciju-kontraobavještajna zaštita službenih komunikacija i procedura za razmjenu osetljivih podataka, kako bi se smanjila mogućnost curenja podataka
f)Operativna koordinacija-policija, obavještajne službe i tužilaštvo trebaju da razmenjuju informacije u .realnom vremenu kako bi se mjere zaštite prilagodite situaciji
g)zaštita članova porodice-ako procjena pokaže uvode se reciprociteta djelove za članove porodice
„Suština profesionalnog rada je propocionalnost. Pretjerane restriktivne mjere mogu smanjiti operativnu efikasnost štićenih ličnosti i njihov rad, dok neadekvatne mjere povećavaju bezbjedonosni rizik. Zato se u savremenoj zaštiti vika primjenjuje model fleksibilno mjera koje se pojačavaju ili smanjuju zavisno od procjene“, navodi Đurović za Borbu.
A na pitanje koliko činjenica da je informacija o ugroženosti direktora policije kao i vrha tužilaštva postala javna potencijalno ugrozila tajnost daljih istražnih radnji, Đurović navodi da je profesionalni standard faza komunikacija u prvoj fazi javnosti se potvrđuje da postoji ozbiljna prijetnja i da su na istu preduzete odgovarajuće mjere zaštite, bez iznošenja operativnih detalja.
„Tek kad prestane prijetnja da istraga može biti ugrožena, mogu se saopštiti šire informacije kako je otkrivena i neutralisana prijetnja. U međunarodnoj saradnji postoji važan aspekt pri razmjeni osjetljivih podataka među službama, uz očekivanje da će država zaštititi njihovi povjerljivost. Ako bi se ti podaci objavljivali bez saglasnosti partnera negativno bi uticalo na međusobno povjerenje i razmjenu podataka.Transparentnost je cazna za očuvanje povjerenja javnosti, ali njena granica mora biti određena zaštitom operativnih interesa. Uspješan sistem bezbjednosti nije onaj koji objavi najviše informacija, već onaj koji pravovremeno obavijesti javnost,a istovremeno sačuva sposobnost da identifikuje, obezbijedi dokaze i procesuira naručioce i izvršioce prijetnji.
Dodao je da iz ugla struke, organizovane kriminalne grupe nastoje da pokažu da mogu uticati na rad institucija i ponašanje istih.
„Zbog toga je najvažniji adekvatni odgovor države da pokaže suprotno,da institucije nastave da funkcionišu profesionalno,zakonito i bez prekida istim intenzitetom rada.Takqv pristup jača poverenje javnosti i šalju poruku da prijetnje ne mogu usporiti rad sistema.Sa jasnom porukom da svaka prijetnja drzavnim sluzbenicima biće tretirana kao napad na institucije drzave“, zaključio je Đurović za Borbu.
