Jedan od najuglednijih festivala u regionu, međunarodni festival Grad teatar Budva, 40. po redu, otvoren je sinoć na sceni ispred Starog grada budvanskom premijerom plesne predstave „Noć skuplja vijeka“.
Prije toga upriličena je svečana ceremonija otvaranja ovogodišnjeg festivala, koji se odvija pod motom „Trusi i trepeti“.
Pozdravljajući mnogobrojnu publiku i ugledne goste, ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da Budva proslavlja četiri decenije trijumfa duha nad prolaznošću.
„Stajati ovdje u Budvi, na pragu jubilarnog četrdesetog festivala, znači svjedočiti kontinuitetu koji od ovog grada svakog ljeta stvara kulturni centar Crne Gore i prepoznatljivi mediteranski brend. Kao neko ko duboko cijeni semiotiku prostora u kom se nalazimo, moram istaći da je ovaj festival uspio u najtežem zadatku. On je antički kod Budve uspješno integrisao u savremene modele umjetničkog djelovanja“, kazala je Vujović i dodala da je Grad teatar u 2026. godini potvrdio svoju zrelost.
„Uspješna organizacija Samita umjetničkih festivala u maju ove godine u Budvi okupila je brojne delegate i pozicionirala našu državu u epicentar evropske kulturne mreže. U savremenim kulturnim politikama festivali se prepoznaju kao pokretači kreativne ekonomije, mjesta na kojima se susreću turizam, preduzetništvo, a prije svega kulturna baština i stvaralaštvo. Festival je tokom svog trajanja oblikovao kulturni identitet Budve, obogatio kulturnu mapu Crne Gore i postao jedno od najprepoznatljivijih mjesta umjetničkih susreta na tlu Jugoistočne Evrope.“
Istakavši brojna ostvarenja i koprodukcije Grada teatra u prethodnim decenijama, Vujović je kazala da se vrijednost jednog festivala ne mjeri samo najvidljivijim ostvarenjima, već i brojnim predstavama, susretima i eksperimentima koji možda nisu ostali istog intenziteta u kolektivnom sjećanju, ali su činili važan dio trajanja ovog festivala i potrebe da pozorište uvijek iznova otkriva nove forme i glasove.
„Sve su to bili trusi i trepeti kroz vrijeme. Večeras, dok se pred nama otvara novo festivalsko poglavlje, ulazimo u prostor priča koji će nas podsjetiti na složenost ljudske prirode, ljepotu jezika i moć imaginacije. Sa uvjerenjem da upravo ovakvim susretima nastaje ono najvažnije što kultura može da ponudi, čestitam vam jubilej i želim uspješno izdanje 40. festivala Grad teatar.“
Jovanović: Grad teatar je položio ispit vremena
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović rekao je da se najdublji smisao Grada teatra prepoznaje u istrajnosti da umjetnički kriterijum nikad ne podredi okolnostima vremena.
„Njegova istorija nije istorija prilagođavanja prolaznim ukusima niti povlađivanja očekivanjima trenutka, već istorija dosljednosti vlastitim umjetničkim načelima, odgovornosti prema umjetnosti, prema gradu koji je povjerio svoje trgove i bedeme kao scenu i prema publici koja je od samog početka očekivala da upravo ovdje pronađe ono najbolje što savremeno stvaralaštvo može da ponudi. Takvo povjerenje ne stiče se jednom uspješnom sezonom. Ono se gradi godinama, promišljenim izborima, predanim radom i istrajnošću da se sačuvaju vrijednosti na kojima je ova ustanova izgradila svoj ugled. Vrijeme je, uostalom, jedino mjerilo koje nepogrešivo potvrđuje vrijednost jedne ustanove. Grad teatar je taj ispit položio, a jubilej koji danas obilježavamo najbolja je potvrda toga“, naglasio je Jovanović, dodajući da priznanje za jubilej pripada svima koji su imali viziju da umjetnosti povjere posebno mjesto u životu grada, ali i svima koji su tu ideju sačuvali, razvijali i učinili Grad teatar ustanovom na ponos Budve.
„Naša odgovornost je da Gradu teatru obezbijedimo uslove u kojima će sačuvati slobodu umjetničkog izraza i nastaviti da raste, ostajući vjeran onome što ga čini prepoznatljivim. Takvo nasljeđe obavezuje nas da sa istom ozbiljnošću čuvamo ono što je stvarano strpljivo, odgovorno i sa jasnom sviješću da se povjerenje koje je ova ustanova stekla može sačuvati jedino odgovornim odnosom prema njenoj budućnosti.“
Lazović: Najljepše je tek pred Gradom teatrom
Direktorica JU „Grad teatar“ Ivana Lazović naglasila je da je prije 39 godina rođena ideja koja je i za to vrijeme bila veoma hrabra.
„Ideja sa vizijom da čitav jedan grad postane pozornica. Grad, tada ranjen razornim zemljotresom, tek obnovljen, poklonio je svoje trgove, tvrđave, platoe i ulice umjetnicima i umjetnosti i odlučio da kameni zidovi ne budu samo svjedoci istorije, već i svjedoci stvaranja najvrednije duhovnosti. Malo je festivala koji su imali tu privilegiju da im scenografiju nisu gradili scenografi, već vjekovi. Tokom prethodnih 39 godina Grad teatar ugostio je hiljade umjetnika. U okviru festivala održano je više stotina predstava, koncerata, književnih večeri i likovnih programa“, kazala je Lazović, podsjetivši prisutne na najznačajnije trenutke iz istorije festivala u okviru dramskog, književnog, muzičkog i likovnog programa.
Lazović je podsjetila i na važnost članstva Grada teatra u Evropskoj asocijaciji festivala.
„Javna ustanova Grad teatar Budva je, u saradnji sa Evropskom festivalskom asocijacijom, tokom maja 2026. godine realizovala Samit umjetničkih festivala Evrope, godišnje okupljanje predstavnika evropskih festivala, umjetnika, kulturnih institucija i gradova. Naš grad je tokom četiri dana bio domaćin delegatima umjetničkih festivala iz više od 44 zemlje Evrope i preko 100 evropskih gradova. Stekli smo nove kontakte i razgovarali o budućim pravcima razvoja Grada teatra. Pored neizostavne podrške Opštine Budva tokom svih prethodnih godina i decenija, izuzetno je važno i što smo zajedno postali dio jedne evropske kulturne porodice“, rekla je ona, istakavši da nas četiri decenije obavezuju da ne živimo od uspomena, već da budemo dostojni onoga što smo naslijedili.
„Tradicija nije ono što čuvamo pod staklom. Tradicija je ono što svakog ljeta ponovo ostvarujemo. U vremenu kada je pažnja postala najskuplja valuta, a sadržaja ima više nego ikada, pozorište nas i dalje okuplja oko nečega što nijedna tehnologija ne može zamijeniti – živog susreta čovjeka sa čovjekom. Zato vjerujem da je najljepše tek pred Gradom teatrom, jer festival koji traje 40 godina nije opstao zahvaljujući slučajnosti. Opstao je zato što iza njega stoje ljudi koji vjeruju da umjetnost mijenja zajednicu. Vjerujem da će ovogodišnji program jubilarnog 40. festivala dostojno pratiti dosadašnji koncept i onu iskru hrabrosti i avangardnosti koja je zasijala davnog 1. jula 1987. godine i od tada nije prestala da provocira i preispituje.“
Jubilarni 40. festival Grad teatar otvorio je glumac Vojislav Brajović citirajući Federika Garsiju Lorku.
„Umjetnost iznad svega. Najplemenitija je umjetnost, a vi ste glumci, najveći umjetnici. Umjetnici od glave do pete, budući da ste se zbog ljubavi i poziva popeli u taj bolni svijet pozorišnih dasaka. Umjetnici po zvanju i opredjeljenju. Riječ umjetnost valjalo bi pisati u salama i garderobama svih pozorišta. Od najskromnijeg do najluksuznijeg. U protivnom bismo morali da upotrijebimo riječ trgovina ili neku drugu koju se ne usuđujem da izgovorim, kao što su riječi hijerarhija, disciplina, žrtvovanje ljubavi i slobode. Ne želim da vam držim lekciju jer sam u poziciji da ih primam. Moje riječi proističu iz ushićenja i uvjerenja.“
Publika je zatim s velikom pažnjom uživala u dijelu predstave „Noć skuplja vijeka“ u režiji i koreografiji Igora Kirova. Riječ je o novoj koprodukciji JU „Grad teatar“ Budva i BITEF teatar koja, nažalost, zbog loših vremenskih uslova nije izvedena do kraja.
„Meni je jako žao jer smo zaista mnogo radili na ovoj predstavi. Muzika je specijalno rađena, libreto, koreografija… Zaista je za mene lično ovo jedna lijepa predstava rađena sa mnogo ljubavi. Svi smo joj se mnogo dali i bilo je jako inspirativno. Ipak, najvažnija je bila sigurnost plesača i nadam se da ćemo imati priliku da je izvedemo do kraja ovdje. Ako ne, svakako nas očekuje premijera u Beogradu početkom oktobra, tako da će svako ko želi da je pogleda do kraja moći to da uradi u BITEF teatru“, kazao je Kirov.
Autorski tim predstave, pored Kirova, čine kompozitorka Irena Popović-Dragović, dramaturg Đorđe Kosić, scenografkinja Vesna Popović, kostimografkinja Dragica Laušević i video-dizajner Sanjin Ćorović. U predstavi igraju Danilo Fatić, Olga Crnoseljanski, Dejan Bošković, Olga Olćan, Emanuele Frigo, Ivan Ćosić, Gala Pamučar, Aleksandar Polupanov i Sara Pamučar. Muziku uživo izvode Ivan Mirković (harmonika), Nikola Dragović (violina) i Aleksandar Jovan Krstić (flauta, saksofon i blok-flauta).
(gradski.me)
