Nakon što je prethodnih nekoliko dana na crnogorskoj medijskoj sceni bilo jako tenzično, i to zbog hapšenja i prebijanja petorice državljana Crne Gore koji su pošli da proslave Vidovdan na Kosovu i Metohiji, zanimljivo je sublimirati sve poruke koje su stizale sa raznih adresa a povodom ovog slučaja.

Zanimljivo je primijetiti da stranke koje se najviše kunu u evropski put Crne Gore kao i koje se pozivaju na građane Crne Gore glasno ćute kada je u pitanju zaštita osnovnih ljudskih prava naših državljana koji su bili žrtva policijske represije od strane prištinskog aparata a što bi svaki političar morao da osudi, ma sa koje strane ta represija dolazila. Tako možemo vidjeti da su stranke koje su izbjegle da se oglase Demokratska partija socijalista (DPS), stranke koje su članice koalicije Evropskog saveza, GP URA, kao i većina stranaka manjinskih naroda, izuzev Bošnjačke stranke iz čijih redova i dolazi ministar spoljnih poslova koji je i šef te stranke, Ervin Ibrahimović.

Oni su se oglasili saopštenjem gdje su u potpunosti izbjegli da pomenu da su državljani Crne Gore mučki prebijeni, sve predstavljajući kao napad na institucije Crne Gore, a predstavivši sebe kao zaštitnike građana. Međutim, niti jednom se nisu oglasili da osude poteze prištinske policije. Išli su toliko daleko da tvrde da nikada nisu pravili razliku među građanima po bilo kom ličnom svojstvu, a da se istovremeno zalažu za dobrosusjedske odnose sa svim državama sa kojim Crna Gora dijeli granicu pa tako i sa, kako su kazali, Republikom Kosovo (*prim. aut.) a što predstavlja sraman pokušaj relativizacije događaja i bježanje od istine – da je prištinska policija u marici i policijskoj stanici pretukla državljane Crne Gore.

A sada dolazimo do jako, jako, zanimljivog dijela priče gdje su svi reflektori usmjereni na parlamentarnu većinu gdje, gle čuda, niko nije želio javno da stane u zaštitu državljana Crne Gore koji su mučki pretučeni od strane prištinske policije – izuzev prosrpskih političkih opcija. Ne zalazeći u razloge takve političke odluke, i biranja strategije, ostaje gorak ukus u ustima kada se uzme u obzir da dobar dio glasačkog tijela tzv. građanskih partija čini i srpski narod. Zaista nije potrebno govoriti koje su nacionalnosti privedeni državljani Crne Gore te se stoga pitanje – da li samim tim i tzv. građanski profilisane političke opcije nastavljaju da baštine tekovine DPS-a da ćute na prebijanja i hapšenja koja se, sada već tradicionalno, dešavaju na Gazimestanu za Vidovdan i to prvenstveno, odnosno jedino, prema srpskom narodu?

Da ne bude zabune, te stranke su primarno Pokret Evropa sad i Demokratska Crna Gora. PES je juče bio itekako aktivan gdje su se stranački funkcioneri hvalili da je Crna Gora dio narednog sedmogodišnjeg budžeta EU (2028-2034). To su činili na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem koji je medijima poslao više materijala vezano za ovo istorijsko potpisivanje. Niko, naravno, ne spori istorijski rezultat, međutim itekako spori činjenicu da niko, dakle niko, iz Pokreta Evropa sad nije našao za shodno da pruži javnu poruku podrške prebijenim državljanima Crne Gore.

Najveću obavezu za tako nešto imao je potpredsjednik Vlade za spoljne i evropske poslove koji dolazi iz redova ove političke partije – Filip Ivanović. Ne samo da se nije javno oglasio povodom ovog slučaja, već se samo priključio PES-ovom horu pohvala za usvajanje finansijskog paketa. Ukoliko se uzme u obzir da srpski narod Crne Gore u većini slučajeva ne očekuje bilo kakvo oglašavanje od strane Ministra spoljnih poslova Ervina Ibrahimovića, to očekuje makar od Filipa Ivanovića. To nismo imali prilike da vidimo. Reakcije takođe nije bilo, kako smo pomenuli, ni od premijera Milojka Spajića a koji, kako je nedavno kazala poslanica Branka Marković – veći Srbin od Milana Kneževića! Stoga se postavlja pitanje, ukoliko zaista jeste tako veliki Srbin, zašto onda nije poslao makar kratku poruku podrške prebijenim državljanima Crne Gore na Kosmetu i time poslao jasnu poruku da država Crna Gora stoji iza svojih građana? Ili makar bilo ko iz Pokreta Evropa sad?

Iz Vlade zaista jeste došla samo poruka od Ministarstva spoljnih poslova Ervina Ibrahimovića, ali je faktički zvučala kao i saopštenje same Bošnjačke stranke, te se stoga svi građani Crne Gore mogu s pravom zapitati – kako će nas ovakve institucije odbraniti ukoliko dođe do nemilih scena kao prije tri dana na Kosmetu, i mogu li im svi građani Crne Gore takvima uopšte vjerovati…

Što se Demokratske Crne Gore Alekse Bečića tiče, važno je naglasiti i da niko iz te političke partije nije pružio poruku podrške uhapšenim državljanima Crne Gore. Istini za volju, ta stranka u ovom trenutku rukovodi većinom bezbjednosnog sektora, i u ovom momentu je zauzeta reformama koje su ranije najavili a zbog toga su izloženi salvi napada od strane medija Prve familije kao i određenih hibridnih djelovanja te stoga Borba neće „dodavati“ niti se priključivati. Međutim, ne može se a ne konstatovati da niko ni iz te stranke nije javno reagovao povodom prebijanja državljana Crne Gore. To su mogli učiniti poslanici ove partije, međutim, to nisu uradili.

Svijetli primjer – srpske stranke u parlamentarnoj većini i opoziciji

Svijetli primjer unutar parlamentarne većine su Nova srpska demokratija kao i Socijalistička narodna partija. Prva reakcija stigla je od poslanice SNP-a Slađane Kaluđerović a nedugo potom i zvanično saopštenje petorice državljana Crne Gore koji su saopštili da ih je prištinska policija pretukla i tjerala da pjevaju Kosovo Republika, što su oni odbili. Ovo je izazvalo salvu reakcija političkih partija, a prvi koji su se oglasili bili su Nova srpska demokratija kao i poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin koji je za Borbu osudio ovaj gnusni čin.

Nakon toga, samo su se nizala saopštenja. Bogdan Božović, Vesna Bratić, Milan Knežević koji je u emisiji na Aplus televiziji osudio ovakvo postupanje, Vladislav Dajković… Svakako, sve političke partije srpske profilacije su osudile ovaj čin.

To je učinio i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Podsjetimo, čitav pomenuti slučaj dobio je epilog danas kada je sudija za prekršajni postupak na Kosovu i Metohiji kazala da su državljani Crne Gore, Srbije i regiona odgovorni jer su skandirali nacionalističke parole: Kosovo je Srbija uz podignuta tri prsta.

Za 36 osoba koje su privedene na Gazimestanu tokom obilježavanja Vidovdana, Osnovni sud u Prištini odredio je novčanu kaznu od 700 eura, koju će platiti u roku od 15 dana, dok će oni koji ne posjeduju tzv. kosovska dokumenta biti deportovani sa teritorije južne srpske pokrajine.

Izricanju presude prisustvovao je i ambasador Crne Gore na tzv. Kosovu Bernard Čobaj, kao i predstavnici međunarodnih misija.

Privedeni na Gazimestanu saslušani su pred Osnovnim sudom u Prištini 29. juna, kada su negirali krivicu.

Tzv. kosovska policija je 28. juna saopštila da su privedeni provocirali okupljene uzvikivanjem provokativnih parola koje su sadržale elemente podsticanja mržnje, čime su prekršili zakonske odredbe.

Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila je da će obavijestiti sve međunarodne predstavnike o privođenju, nazivajući taj postupak sramnim i besprizornim činom represije režima Aljbina Kurtija.

Šef delegacije Slobodarske partije u Evropskom parlamentu Harald Vilimski i šef poslaničkog kluba FPO u Beču Maksimilijan Kraus oštro su kritikovali postupanje tzv. kosovske policije nakon obilježavanja Vidovdana na Gazimestanu.

Incidenti su se dogodili 28. juna, na Vidovdan, jedan od najvećih i najznačajnijih vjerskih i nacionalnih praznika srpskog naroda. Tim je nerazumljivije što su ljudi koji su željeli da ovaj dan mirno obilježe nakon bogosluženja zaustavljani i privođeni. Posebno je potresno što su među privedenima bili i očevi sa svojom djecom, kao i žene. Takvim scenama nema mjesta u Evropi 21. vijeka – ističu Vilimski i Kraus.

Iz Misije Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu (Euleks) rečeno je za „Kosovo onlajn“ da su pratili, kao i da i dalje prate, aktivnosti koje vlasti Kosova sprovode u vezi sa proslavom Vidovdana.

Iz Misije OEBS-a na Kosovu takođe su naveli za naš portal da su pratili dešavanja tokom obilježavanja Vidovdana kroz redovno nadgledanje i angažovanje sa partnerima i institucijama.

Svjesni smo izvještaja koji sadrže navode o zlostavljanju pritvorenih, kao i o provjerama identiteta i opsežnim pretresima predstavnika medija. Mjere sprovođenja zakona treba da budu neophodne, srazmjerne i da poštuju ljudska prava, osnovne slobode, uključujući slobodu medija i pravnu zaštitu.

Navodi o nedoličnom ponašanju ili prekoračenju ovlašćenja treba da se usmjeravaju kroz odgovarajuće mehanizme, uključujući Inspektorat Kosovske policije i, gdje je to relevantno, Instituciju ombudsmana – poručili su iz OEBS-a.

Tagovi