Profesor Ekonomskog fakulteta Dragan Đuričin izjavio je danas da paket novih mjera za poboljšanje životnog standarda građana, koji se odnosi prije svega na socijalno najugroženije slojeve stanovništva i penzionere, neće predstavljati veliki teret za budžet, kao i da ne očekuje da će zbog toga biti narušena fiskalna pravila.
„Radi se o mjeri poboljšanja standarda stanovništva koja prati anticipirane fiskalne prihode, koji opet idu iz rasta i proporcije raspodjele, tako da se može očekivati da neće ovom mjerom, čija je vrijednost oko 584 miliona evra, biti narušena fiskalna pravila. Ja smatram da bi to i trebalo da se desi imajući u vidu činjenicu da Međunarodni monetarni fond predviđa da će BDP na kraju ove godine u Srbiji biti 112 milijardi dolara, odnosno oko 98 milijardi evra”, rekao je Đuričin za Tanjug.
Istakao je da zato tih nešto više od 580 miliona evra ne bi trebalo da predstavljaju veliki teret za budžet koji je značajan dio našeg BDP-a.
„Normalno, sve je za takozvanu ‘EZI situaciju’, ako bude eksternih asimetričnih šokova i drugih šokova koji su karakteristični za ovo vrijeme, moraćemo da računamo sa nekim novim mjerama, ali vidjećemo šta će se dešavati. U ovom trenutku, prema sadašnjem sagledavanju, Srbija je spremna da u septembru ovo učini i da onaj dio trajnih mjera ostane kao trajno finansirana pozicija iz budžeta”, rekao je Đuričin.
On je ocijenio da ohrabruje i činjenica, koja povećava optimizam kod građana i kod investitora, da će vlada pri kraju godine povećati nominalno penzije.
„To znači da su sagledavanja nivoa priliva sredstava u budžet takva da će to i moći da se ostvari. Na taj način, vlada će nastaviti ne samo sa apsolutnim povećanjem penzija već i sa relativnim povećanjem penzija koje je u prošlom periodu bilo značajno. Po meni, to je vodeći indikator kvaliteta ekonomije u ovom trenutku”, istakao je Đuričin.
Socijalna kohezija kao ključni cilj
Kako je naveo, fundamentalna odgovornost svake političke elite je da obezbijedi rast i zaposlenost s jedne strane i da održi socijalnu koheziju.
„Glavno pitanje koje narušava socijalnu koheziju je koncentracija bogatstva i dohotka, što znači da se ta koncentracija na neki način mjerama ekonomskih politika mora umanjiti kako bi društvo funkcionisalo na održivoj putanji. Ovo su mjere u pravcu smanjenja koncentracije bogatstva i povećanja udjela najsiromašnijih slojeva stanovništva u stvorenoj vrijednosti”, rekao je Đuričin.
Detalji paketa mjera
Đuričin je podsjetio da se radi o paketu mjera koje su jednokratne i trajne, vrijednosti oko 584 miliona evra, te dodao da će budžet morati da generiše taj trošak na prihodnoj strani.
Penzioneri: Penzioneri koji imaju 31.500 dinara mjesečnu penziju dobiće jednokratnu pomoć od 35.000, dok će iznos pomoći padati zavisno od nivoa prihoda, sve do 20.000 dinara za penzionere sa najvećim primanjima.
Socijalno ugroženi: Druga kategorija primalaca su ugroženi stanovnici (njih oko 2.074.000), koji će kroz različite vrste socijalne pomoći (socijalna pomoć, dječiji dodatak, borački dodatak) dobiti sredstva u rasponu od 25.000 do 10.000 dinara.
Lijekovi: Predviđeno je smanjenje participacije građana u cijeni lijekova, gdje će ukupna doplata za 742 lijeka sa liste biti smanjena sa dosadašnjih 10–90 odsto na 10–50 odsto.
Indirektne mjere: Paket obuhvata i produženje roka za energetski ugrožene korisnike, kao i dijeljenje vaučera za godišnji odmor za građane sa mjesečnim prihodom do 80.000 dinara.
Fiskalna disciplina i ekonomske projekcije
Đuričin je zaključio da država mora da se drži definisanih fiskalnih pravila (budžetski deficit od tri odsto, učešće duga u BDP-u oko 40 odsto i targetirana inflacija od tri plus-minus 1,5 odsto).
Što se tiče rasta, Đuričin je naveo da MMF projektuje stopu od 2,8 odsto, dok vlada i Narodna banka Srbije očekuju stopu od 3,2 do 3,5 odsto do kraja godine.
Po pitanju inflacije, MMF predviđa raspon od 3,6 do 5,2 odsto, za šta se očekuje da će NBS uspjeti da je održi u granicama ciljane inflacije.
(alo)
