Vlada Crne Gore je na sjednici 25.6.2026. godine usvojila Predlog zakona o socijalnoj ekonomiji, koji predstavlja prvi sistemski pravni okvir za razvoj socijalne ekonomije u Crnoj Gori, piše u saopštenju iz Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga koje prenosimo u cjelosti:
Donošenjem ovog zakona po prvi put se jasno uređuje status, prava i obaveze subjekata socijalne ekonomije, uspostavljaju institucionalni mehanizmi za praćenje njihovog rada i stvaraju uslovi za dugoročan i održiv razvoj sektora koji istovremeno ostvaruje društvenu i ekonomsku vrijednost.
Predlog zakona predviđa uspostavljanje Registra subjekata socijalne ekonomije, formiranje Savjeta za socijalnu ekonomiju, kao i mehanizme koji će doprinijeti većoj transparentnosti, odgovornosti i efikasnijoj koordinaciji javnih politika u ovoj oblasti.
Socijalna ekonomija predstavlja model poslovanja u kojem se ekonomske aktivnosti razvijaju sa ciljem ostvarivanja pozitivnog društvenog uticaja. Upravo zato ovaj zakon donosi značajne koristi za građane i društvo u cjelini.
Njegova primjena doprinijeće većem zapošljavanju osoba sa invaliditetom, dugoročno nezaposlenih lica, mladih bez radnog iskustva, žena iz ruralnih područja i drugih teže zapošljivih kategorija, stvarajući nove mogućnosti za njihovo uključivanje na tržište rada.
Istovremeno, zakon podstiče razvoj društvenih inovacija, novih usluga i poslovnih modela usmjerenih na rješavanje društvenih izazova, jača lokalne zajednice kroz korišćenje lokalnih resursa i doprinosi ravnomjernijem regionalnom razvoju.
Poseban značaj zakona ogleda se i u unapređenju transparentnosti rada subjekata socijalne ekonomije, kroz obavezu izvještavanja o ostvarenom društvenom uticaju. Na taj način građani, institucije i partneri imaće jasan uvid u doprinos koji ovaj sektor daje zajednici, čime se dodatno gradi povjerenje u njegov rad.
Usvajanjem Predloga zakona Crna Gora se usklađuje sa evropskim politikama u oblasti socijalne ekonomije, uključujući Evropski akcioni plan za socijalnu ekonomiju, kao i sa nacionalnim strateškim dokumentima koji promovišu održiv i inkluzivan razvoj.
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga nastaviće da, u saradnji sa svim relevantnim partnerima, razvija politike koje doprinose većoj socijalnoj uključenosti, održivom ekonomskom razvoju i stvaranju društva jednakih mogućnosti za sve građane.
Usvajanje Predloga zakona o socijalnoj ekonomiji predstavlja važan iskorak ka izgradnji inkluzivnijeg, pravednijeg i održivijeg društveno-ekonomskog sistema Crne Gore, u kojem ekonomski razvoj ide ruku pod ruku sa društvenom odgovornošću.
Zavod za zapošljavanje Crne Gore pokrenuo i razvijao sredinom 2000-ih, program socijalne ekonomije pod radnim nazivom ,,Sunčane radionice“ To je ključni je istorijski dokaz da je Crna Gora još tada imala funkcionalne, praktične modele socijalnog preduzetništva na terenu.
Kada se novi Predlog zakona iz 2026. godine uporedi sa nasljeđem „Sunčanih radionica“, kritika postaje još oštrija jer se vidi da država ne samo da je kasnila sa zakonom, već je u međuvremenu dopustila da se ti rani, uspješni pionirski projekti marginalizuju ili ugase umjesto da postanu temelj sistema.
Izmišljanje tople vode umjesto institucionalnog kontinuiteta
„Sunčane radionice“ su bile plastičan primjer socijalne ekonomije u praksi — zapošljavale su osobe sa invaliditetom (OSI) i teže zapošljiva lica na poslovima izrade rukotvorina, suvenira i tekstila. To znači da je država već tada, kroz ZZZCG, imala razvijenu metodologiju, obučene mentore i prepoznate korisnike.
Novi zakon iz 2026. godine govori o „podsticanju društvenih inovacija i novih poslovnih modela“ kao da se kreće od nule. Umjesto da se zakon direktno naslonio na višegodišnje iskustvo „Sunčanih radionica“ (i prepoznao zašto su one nailazile na finansijske probleme i barijere pri prodaji svojih proizvoda), država donosi apstraktan pravni okvir koji ponovo postavlja pravila igre iz početka.