Glasovima većine odbornika, Skupština opštine Bar usvojila je u nastavku XXXVII sjednice lokalnog parlamenta „Izvještaj o realizaciji Strateškog plana razvoja Opštine Bar (2020–2025) za 2025. godinu“. Za je glasalo 19 odbornika, dok je šest odbornika bilo protiv. Jednoglasno je usvojen Program podizanja spomen-obilježja Petru II Petroviću Njegošu.Na početku sjednice, na inicijativu predsjednika Skupštine opštine Bar Branislava Nenezića, minutom ćutanja odata je počast nedavno preminulom Ljubu Daboviću, osnivaču franačko-crnogorskog društva „FRAMOG“, poznatom filantropu, velikom prijatelju Crne Gore i dobitniku najvećeg opštinskog priznanja – Nagrade „24. novembar“.
ekretar Sekretarijata za lokalni ekonomski razvoj Nikola Papić istakao je da realizovana finansijska ulaganja u funkciji sprovođenja Godišnjeg akcionog plana u 2025. godini iznose 13.176.048,54 eura.
„Ovogodišnjim akcionim planom delegirano je 30 projekata, od kojih su tri projekta sa jednogodišnjim trajanjem, četiri projekta koja su okončana u 2025. godini, a koja su imala duži period realizacije od godinu dana, 10 projekata koji su započeti u prethodnom periodu i tokom 2024. godine, a koji su u fazi nastavka realizacije, i šest projekata koji se u kontinuitetu sprovode, dok sedam projekata nije otpočelo sa realizacijom“, kazao je Papić i podcrtao da je akcioni plan predvidio realizaciju 30 projekata: realizovano je 13, deset je u fazi realizacije, dok realizacija sedam projekata nije započela.
U realizaciji projekata lokalna uprava učestvovala je sa 4.218.070,63 eura, odnosno 32,01 odsto, a Vlada Crne Gore sa 60,45 odsto, odnosno 7.964.460,41 euro. Luka Bar AD, DOO Komunalne djelatnosti Bar, JU Kulturni centar Bar i Možura DOO učestvovali su sa ukupno 993.517,50 eura.
„Želim da naglasim da je 2025. godina obilježena snažnim investicionim zamahom, a ovim izvještajem dodatno je potvrđen kontinuitet ulaganja Opštine Bar u razvoj investicionih projekata. Takođe, evidentno je značajno učešće Vlade Crne Gore u 2025. godini, čime je dat snažan doprinos unapređenju infrastrukture i kvaliteta života građana opštine Bar“, zaključio je Papić.
Tokom 2025. godine realizovana su tri projekta sa jednogodišnjim trajanjem i to: „Podrška razvoju poljoprivrede u opštini Bar“, „Podrška preduzetništvu kroz biznis ideje“ i „Podrška ženskom preduzetništvu kroz biznis ideje“.
Četiri okončana projekta koja su imala period realizacije duži od godinu dana su: „Rekonstrukcija Doma kulture ‘Vladimir Popović Španac’ u Baru“, „Restauracija i konzervacija Otomanskog groblja i Mesdžida (objekti 150–153)“, „Etnografski i prirodnjački muzej grada Bara – ‘Kneževa palata’“ i „Izgradnja reciklažnog dvorišta“.
Deset projekata započeto je u prethodnom periodu, a sa njihovom realizacijom se nastavlja: „Revitalizacija centra Ostrosa, K.O. Martići, Opština Bar“, „Rekonstrukcija konstrukcije operativne obale Volujica“, „Izgradnja silosa za rasuti cement kapaciteta 3.400 tona na Staroj obali“, „Rekonstrukcija puta R-29 Bar 2 (Tunel Ćafe, raskrsnica sa M1) – Kamenički Most – Krute (raskrsnica sa M-1)“, „Izgradnja objekta vrtića u užem gradskom jezgru“, „Izgradnja objekta za djecu sa smetnjama u razvoju“, „Sanaciono-konzervatorski radovi na zgradi Dvorca kralja Nikole u Baru“, „Izgradnja sportske hale u MZ Mrkojevići“, „Izgradnja Olimpijskog bazena sa pratećim sadržajima“ i „Proširenje tijela deponije izgradnjom novih sanitarnih kada za odlaganje komunalnog otpada na Sanitarnoj deponiji ‘Možura’“.
Šest projekata u kontinuitetu se sprovodi kroz godišnje realizacije, a to su: „Razvoj informaciono-tehnološkog okruženja Opštine Bar“, „Rekonstrukcija i izgradnja dječijih igrališta i adaptacija urbanih džepova“, „Rekonstrukcija javnih objekata kroz uvođenje elemenata pristupačnosti“, „Obnavljanje i zaštita postojećih, kao i izgradnja novih parkova u gradu“, „Unapređenje sistema za kvalitetno održavanje javnih zelenih površina“ i „Radovi na rješavanju problema infiltracije atmosferskih voda u fekalne kolektore“.
Projekti koji nisu otpočeli sa realizacijom u 2025. godini su: „Valorizacija lokacije UP 44 u cilju izgradnje tržnog centra“, „Izgradnja saobraćajnice Ckla – Granični prelaz sa Republikom Albanijom“, „Izgradnja podzemnog pješačkog prolaza ispod magistrale u Šušanju“, „Glavni projekat hidrotehničkih instalacija za područje Velikog pijeska i Utjehe/Velikog Pijeska i Bušata“, „Izgradnja postrojenja za kompostiranje biorazgradivog otpada na Sanitarnoj deponiji ‘Možura’“ i „Nabavka i ugradnja agregata manje radne snage na hlorinim stanicama“.
Odbornica Valentina Minić (Demokrate) naglasila je da u prethodnom periodu Vlada Crne Gore nije bila na strani Bara i sjevera države, ali da je ovaj izvještaj pokazatelj značajno uvećane pažnje koja se našem gradu pruža sa centralnog nivoa.
„Bez obzira na to što Vlada ovoliko pomaže Opštini Bar i opredjeljuje dosta sredstava, ona se u značajnoj mjeri nisu koristila. Od ukupno realizovanih 13 miliona, Vlada je učestvovala sa skoro osam miliona eura. Ne vidim jasne rezultate realizovanih projekata, a ni onih koji su u toku. Konkretno, osvrnula bih se na Sutomore i projekat ‘Rekonstrukcija i izgradnja dječijih igrališta i adaptacija urbanih džepova’. Ne znam da li često dolazite u Sutomore, ali zanima me gdje su ta igrališta koja se godinama najavljuju. S druge strane, pohvalila bih projekat rekonstrukcije Doma kulture i konzervaciju i restauraciju Otomanskog groblja i Etnografsko-prirodnjačkog muzeja ‘Knjaževe palate’“, kazala je Minić i upitala da li su nerealizovani projekti stopirani, te zbog čega su tenderske procedure u više navrata bile neuspješne.
Odbornik Ammar Borančić (Evropski savez) kazao je da je razumljivo zašto sedam projekata nije realizovano, jer su u pitanju projekti vezani za rekonstrukciju putnog pravca preko Sutormana, hidrotehničke instalacije u Utjehi i Dobroj Vodi.
“Nema mnogo mjesta za kritiku, iako ostaje žal što nisu realizovani projekti izgradnje pothodnika u Šušanju, rješavanje problema vodosnabdijevanja bezvodnih područja i rekonstrukcija putnog pravca R-28 preko Sutormana. Treba, naravno, pohvaliti zajedničke projekte koje realizujemo sa Lukom Bar, Komunalnim preduzećem i Kulturnim centrom, iako ovim subjektima upravljaju predstavnici različitih političkih struja“, kazao je Borančić, dodajući da je državna administracija velika barijera u realizaciji projekata.
Asim Andrić (DPS) kazao je da Vlada Crne Gore ne pomaže Opštini Bar, već Opština pomaže Vladi, jer je „njena izvorna nadležnost da radi, izvodi radove i realizuje projekte“.„Opština Bar pomaže Vladi na način što priprema projektnu dokumentaciju, obezbjeđuje finansijska sredstva i pokazala se kao pouzdan partner i odgovorna lokalna uprava. Što se tiče tenderskih procedura, odgovornost treba da se traži na adresi Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki, jer u istim pravnim stvarima imaju različita tumačenja“, kazao je Andrić.
Darko Janković (Pokret Evropa sad) podvukao je da svaki četvrti projekat nije ni započeo, te da izvještaj ne može ocijeniti uspješnim.„Nije mali broj nezapočetih projekata. Zadovoljan sam što Vlada Crne Gore u Opštini Bar vidi pouzdanog partnera i što iskazuje spremnost da gradu pomogne da budemo na većem stepenu razvoja nego ranije. Ima mnogo projekata koji su dugo u toku, pa me interesuje koliko dugo treba projekat da bude u toku da bi se okarakterisao kao projekat koji kasni.
U ovim izvještajima nigdje ne vidim odgovor zašto neki projekat nije realizovan, a mene kao građanina interesuje zašto nije započet i kad bi mogao biti započet i završen. Problem nisu prihodi i finansije, već nerealizacija. A ove planove nam nije pisao niko iz Kotora ili sa Cetinja, već mi. Mi smo pisali plan i mi ga realizujemo u ovom stepenu“, kazao je Janković i upitao predsjednika Opštine, ako je završeno 43% projekata, da li se plan može okarakterisati kao uspješno realizovan.
Odbornik Milan Nešković (Demokrate) upitao je zašto je izgradnja reciklažnog dvorišta označena kao realizovan projekat ako ono nije izgrađeno.„Što se tiče drugih projekata, ostaje žal što se nije uradila valorizacija i evaluacija UP 44 za izgradnju tržnog centra. Smatram da tu Opština nije iskoristila priliku da se napravi moderan tržni centar, što bi bio veliki izvor prihoda i potencijalno otvorilo novo preduzeće u gradu.
Što se tiče pothodnika u Šušanju, nije mi jasno kako se uopšte može ulaziti u projekte a da se prije toga ne regulišu imovinsko-pravni odnosi. Što se tiče puta R-28, posljednja informacija je da dokumentacija koju je dostavila Opština nije upodobljena sa važećom dokumentacijom i ona treba da se uskladi sa važećom regulativom, pa nam, dakle, slijede novi postupci.
Ostaje pitanje da li je prethodni postupak bio uzaludan ili se može iskoristiti nešto od prethodne javne nabavke. Sve u svemu, građani Bara mogu biti jako nezadovoljni što se tiče ovog strateškog plana“, kazao je Nešković.
Odbornik Emir Peričić (DPS) kazao je da izvještaj ne treba da posmatramo kao zbir tabela, procenata i administrativnih podataka, već iz jednog jednostavnijeg ugla, da li se u Baru tokom prethodne godine radilo ili nije. „Po mom mišljenju, ovaj dokument dokazuje da se radilo, jer je više od 13 miliona eura uloženo u realizaciju aktivnosti.
Navikli smo da kažemo da strategije služe samo da stoje u fiokama, ali ovaj izvještaj je pokazao suprotno. Od 30 projekata, 23 su realizovana ili su u fazi realizacije, što znači da tri četvrtine projekata nije ostalo mrtvo slovo na papiru“, kazao je Peričić.
Milena Božović (Biram Bar) kazala je da je 2025. godina pokazatelj da postoji veliki raskorak između planiranog i realizovanog, te da planovi moraju biti realniji.
„Dopustite mi da podsjetim na neke od ključnih investicija koje su bile predviđene Programom uređenja prostora za 2025. godinu, a kojih nemamo ni u jednom izvještaju: izgradnja Gradske kuće, rekonstrukcija Dvorca kralja Nikole, čiji je završetak probio sve ugovorene rokove, izgradnja Centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, izgradnja olimpijskog bazena, rekonstrukcija raskrsnice kod skretanja za bolnicu i skretanja za Čanj, izgradnja biciklističkih staza, dječijih igrališta i parkova, pothodnika u Šušanju i Sutomoru.
Istina je da moramo biti svjesni da građane ne interesuju administrativne barijere, koje su često opravdane sa stanovišta svake lokalne uprave, već ih interesuje konkretno šta se u njihovoj ulici ili mjesnoj zajednici izgradilo. Ovo nije samo pitanje neispunjenih stavki, ovo su projekti koji direktno svakodnevno utiču na život građana Bara“, kazala je Božović.
Odbornik Branimir Lakićević (Demokratski front) posebno se osvrnuo na izgradnju pothodnika u Šušanju i upitao zbog čega se nije otpočelo sa realizacijom ovog projekta koji je godinama prioritet, a saobraćajne gužve su već evidentne u ovom barskom naselju.„Takođe, interesuje me da li se ima u vidu izgradnja biciklističke staze od Sutomora do Bara, i izgradnja kapele u Sutomoru“, kazao je Lakićević.
Sekretar Papić je, odgovarajući na pitanja odbornika, kazao da je u periodu implementacije cijelog plana uloženo oko 37,5 miliona eura. Papić, sa pozicije sekretara, ne može da precizira zašto su administrativne procedure komplikovane i nekad neuspješne. Odgovarajući na pitanje Milana Neškovića, Papić kaže da je program izgradnje reciklažnog dvorišta definisan u prvoj fazi: izrada idejnog rješenja, te da je u skladu sa tim i završen.
„Više diskusija je bilo usmjereno na izgradnju pothodnika. Nakon što je izabran izvođač, okončan je postupak restitucije i to je zaustavilo projekat. Opština Bar završila je sve procedure i opredijelila sredstva, ali je dalji postupak zaustavio završeni postupak restitucije. Što se tiče nezavršenih projekata, kroz sam izvještaj ne možemo da konstatujemo zašto do nečega nije došlo. Mi smo tu da ispoštujemo zakonske okvire i uradimo ono što metodologija propisuje.
Odbornica Božović navela je projekte koji nisu dio ovog plana, ali mogu da kažem da je započeta realizacija većine tih projekata. Kapela u Sutomoru definisana je novim strateškim dokumentom i vjerujem da nadležni sekretarijat i predstavnici mjesne zajednice vrijedno rade na pripremi realizacije tog projekta“, kazao je Papić.
U drugom krugu odborničkih izlaganja, Valentina Minić (Demokrate) istakla je da je Opština Bar za četiri godine uložila onoliko sredstava koliko bi trebalo da se uloži za pola godine.
„Opština je uložila polugodišnji kapitalni budžet u četiri godine. Odnosno, uložila je tri četvrtine jednogodišnjeg kapitalnog budžeta za pet godina. To znači da je od 2020. do 2025. uložila tačno 31 milion i 336 hiljada eura“, kazala je i dodala da „građani Bara ne mogu da žive od izborne godine do izborne godine“, aludirajući na želju lokalne samouprave da određene investicije pokrene neposredno pred izbore.
Komentarišući navode da određeni projekti kasne zbog Vlade Crne Gore, naglasila je da, prema akcionom planu, Opština nije naručilac ili izvršilac svega dva projekta, a da su to projekti koji se tiču infrastrukturnih objekata u „Luci Bar”.
Odbornica Alisa Pelinković (DPS) pohvalila je programe podrške koje Opština realizuje i ocijenila da „konkretne mjere daju rezultate“.„Za sedam projekata i ne mislim da zbog toga treba zanemariti ono što je urađeno“, kazala je Pelinković.
Odbornik Branimir Lakićević nazvao je Sutomore „biserom barske opštine“ te ocijenio da lokalna uprava ne ulaže dovoljno u razvoj ovog dijela grada.
Odbornik Darko Janković ocijenio je da bi za projekte koji su u fazi realizacije trebalo biti navedena faza u kojoj se nalaze i procenat realizacije, te upitao da li će biti realizovana nezavisna evaluacija ovog dokumenta. Odbornica Milena Božović ponovila je da je „projekata mnogo, a realizacija slaba“, te da ostaje da se vidi kakva će biti realizacija projekata u novom strateškom planu za period do 2030. godine.
Naredna tačka dnevnog reda bila je razmatranje Predloga programa podizanja spomen obilježja Petru II Petroviću Njegošu.
Sekretar Sekretarijata za kulturu Srđan Lekić kazao je da se predlogom programa utvrđuje obilježje koje će se podići na teritoriji opštine Bar sa ciljem trajnog obilježavanja ličnosti od izuzetnog značaja za crnogorsku istoriju, državnost i kulturu.
„Predlog je dostavljen nadležnom Ministarstvu kulture, koje je rješenjem dalo saglasnost. Spomenik će podići Opština Bar, koja će obezbijediti i sredstva za njegovu izgradnju i koja je obveznik održavanja. Rok za podizanje spomenika je 31. 12. 2027. godine, a o realizaciji podizanja ovog spomen-obilježja donijeće se, u skladu sa zakonom, posebna odluka kojom će se definisati lokacija i dimenzije spomenika. Ocjenu i odabir idejnog rješenja izvršiće stručna komisija koju obrazuje predsjednik Opštine posebnim rješenjem“, kazao je Lekić.
Odbornik Branimir Lakićević, koji je podnio amandman na Predlog budžeta za 2026. godinu za podizanje spomen-obilježja Petru II Petroviću Njegošu, zahvalio je odbornicima na podršci.„U tome se ogleda Njegoševa veličina. Uvijek je bio onaj koji spaja ljude, oko koga se ljudi okupljaju dan-danas.
Malo država se može pohvaliti time da, kada pomenete ime jednog državnika, odmah znate državu iz koje dolazi i šta njegovo ime znači. Kada se spomene njegovo ime, ono je sinonim za Crnu Goru: državnik, vladar, filozof i književnik, čija su djela prevedena čak i na japanski jezik. Brojne su vanvremenske i filozofske Njegoševe misli koje svakodnevno koristimo.
Što se tiče spomenika, važna su tri segmenta: lokacija, veličina i pismo, koje bi trebalo da bude ćirilično“, kazao je Lakićević.
Odbornica Valentina Minić ocijenila je ovu inicijativu patriotskim činom kojim se odaje počast i poštovanje čovjeku koji je bio vanvremenski i ostavio ogroman trag u tradiciji i kulturi ne samo Crne Gore već čitavog svijeta.
Odbornik Ammar Borančić naveo je da je Njegoš zapisao da je „brat mio koje vjere bio“, te da u tom smislu Bar ima pravo da mu oda poštovanje podizanjem spomenika, dok je odbornik Milan Nešković predložio da odbornik Lakićević bude član komisije koja će rukovoditi procesom podizanja spomenika.
Odbornik Darko Pekić pohvalio je inicijativu i istakao da smatra da bi u budućnosti lokalna uprava trebala da razmotri podizanje spomenika ličnostima koje su direktno vezane za naš grad.
Odbornici su Predlog Programa podizanja spomen-obilježja usvojili jednoglasno.
(Radio Bar)
