Povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, podsjećamo da je poštovanje ljudskog dostojanstva, različitosti i slobode izražavanja temelj svakog demokratskog društva. Govor mržnje, bez obzira na oblik u kojem se pojavljuje, ugrožava društvenu koheziju, podstiče diskriminaciju i nasilje, te stvara atmosferu netolerancije i podjela.
Posebnu zabrinutost izaziva sve prisutniji govor mržnje na društvenim mrežama, gdje se posebno žene, ali i sve javne ličnosti nerijetko nalaze na meti uvreda, prijetnji, ponižavanja i organizovanih kampanja diskreditacije. Digitalni prostor, koji bi trebalo da bude mjesto razmjene ideja i konstruktivnog dijaloga, često postaje prostor za širenje mizoginije, seksizma i drugih oblika mržnje usmjerenih prema pojedincima i društvenim grupama.
Žene koje učestvuju u javnom životu, bilo kao političarke, novinarke, aktivistkinje ili predstavnice drugih profesija svakodnevno su izložene rodno zasnovanim uvredama, prijetnjama i pokušajima zastrašivanja. Takvi napadi ne pogađaju samo pojedinke, već predstavljaju udar na ravnopravnost polova i pokušaj ograničavanja učešća žena u javnom i političkom životu.
Smatramo da je neophodno unaprijediti pravni okvir kako bi se obezbijedila efikasnija zaštita od govora mržnje. Zato je potrebno raditi na izmjenama Krivičnog zakonika kako bi govor mržnje bio jasnije definisan i strože sankcionisan, posebno kada je usmjeren prema ženama, ali i svim javnim ličnostima i građanima.
Smatramo da dekriminalizacija klevete 2011. godine nije dala očekivane rezultate. Umjesto veće slobode uz veću odgovornost, svjedočimo sve češćem širenju neistina, uvreda i kampanja diskreditacije bez adekvatnih posljedica. Sloboda izražavanja ne može biti izgovor za govor mržnje i ugrožavanje dostojanstva drugih. Demokratsko društvo podrazumijeva i slobodu i odgovornost za javno izgovorenu riječ. Situacija u javnom prostoru pokazuje da se Kleveta i Uvreda moraju ponovo uvest kao krivična djela zato što važeće građansko pravo ne sadrži dovoljno instrumenata da se obezbijedi zaštita prava ličnosti.
Takođe, neophodno je da institucije, mediji i kompanije koje upravljaju digitalnim platformama zajednički djeluju na suzbijanju govora mržnje kroz filtriranje javnih komentara na druzštvenim mrežama, jačanju digitalne pismenosti i promovisanju kulture dijaloga, tolerancije i međusobnog poštovanja.
Društvo koje toleriše govor mržnje postepeno normalizuje diskriminaciju i nasilje. Tome moramo stati na kraj. Borba protiv govora mržnje nije samo pitanje zaštite pojedinaca, već i pitanje zaštite demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i dostojanstva svakog čovjeka.
