Ključ za izbjegavanje štetnog uticaja ovih namirnica je umjerenost i kombinacija sa fizičkom aktivnošću. Suve urme su bogate fruktozom, a višak fruktoze u tijelu može dovesti do stvaranja triglicerida i nakupljanja plaka u arterijama.
Voće se uglavnom smatra zdravom zamjenom za masne sireve i suhomesnate proizvode, ali je oprez neophodan kod osoba sa povišenim masnoćama u krvi. Poznati francuski nutricionista i dijetetičar Rafael Gruman upozorava da dvije izuzetno popularne biljne namirnice mogu imati potpuno suprotan efekat od očekivanog i podići nivo lošeg (LDL) holesterola.
Visok nivo holesterola i triglicerida jedan je od glavnih faktora rizika za razvoj ateroskleroze, odnosno stvaranja masnih naslaga na zidovima krvnih sudova. Kada dobiju dijagnozu, pacijenti se najčešće odmah odriču namirnica životinjskog porijekla i spas traže u biljnoj ishrani. Međutim, dijetetičar Rafael Gruman iz Pariza naglašava da priroda krije zamke i da pojedino voće, zbog svog specifičnog hemijskog sastava, može da napravi ozbiljan problem ako se konzumira bez kontrole.
Kokos: Zamka skrivena u biljnim mastima
Prva namirnica na koju francuski stručnjak skreće posebnu pažnju jeste kokos, koji je posljednjih godina doživio globalnu popularnost kroz fitnes ishranu. Suprotno uvriježenom mišljenju da su sve biljne masti isključivo zdrave, sastav kokosa govori drugačije. Čak 90 odsto njegovog masnog sastava čine zasićene masne kiseline, a ključnu ulogu u podizanju holesterola igra laurinska kiselina.
„Kokos prirodno skladišti zasićene masne kiseline koje mu služe kao energetska rezerva. Njegov visok sadržaj laurinske kiseline značajno podiže ‘loš’ (LDL) holesterol, mada je tačno da povećava i onaj ‘dobri’ (HDL). Zbog takvog dvostrukog efekta, u kardiološkoj praksi se preporučuje isključivo umjerena konzumacija kokosa, dok se poseban oprez savjetuje kod upotrebe koncentrisanog kokosovog ulja“, objašnjava Gruman, a prenosi francuski portal sante.journaldesfemmes.fr.
Zasićene masti iz kokosovog ulja jetra prerađuje na način koji može da ubrza sintezu masnoća u krvi, zbog čega ova namirnica ne može da se smatra univerzalno zdravom zamjenom za druga ulja, naročito kod osoba sa već povišenim lipidnim statusom.
Suve urme: Ekstremna koncentracija fruktoze
Drugi proizvod koji se našao na Grumanovoj „crnoj listi“ jesu suve urme. Za razliku od kokosa, urme u svom sastavu ne sadrže ni gram masti, ali se izdvajaju po nečemu drugom – ekstremno visokoj koncentraciji prirodnih šećera, prvenstveno fruktoze. Upravo u toj visokoj koncentraciji leži skrivena opasnost za kardiovaskularni sistem.
Kada se pojede velika količina fruktoze odjednom, tijelo ne može da je iskoristi kao instant energiju. Tada na scenu stupa jetra, koja sav višak ovog šećera metaboliše i pretvara u – trigliceride. Ti trigliceridi potom ulaze direktno u krvotok, povećavaju gustinu krvi i dugoročno ubrzavaju stvaranje opasnog plaka u arterijama.
Problem je u manjku kretanja, a ne u samom voću
Ipak, francuski dijetetičar naglašava da nije krivo samo voće, već višak energije koji ono pruža, a koji moderno, uglavnom statično društvo ne uspijeva da potroši.
„Nije voće to koje samo po sebi ‘zapuši’ krvne sudove, već čist višak energije u organizmu u kombinaciji sa manjkom fizičke aktivnosti. Problem nastaje kada se uživanje u urmama i suvom voću ne iskombinuje sa kretanjem koje bi taj silni šećer odmah sagorjelo“, izričit je Gruman.
Dobra vijest je da poznati nutricionista ne savjetuje da se ove namirnice potpuno i zauvijek izbace sa menija, pogotovo ako ste njihov veliki ljubitelj. Ključ uspjeha leži u dobrom tajmingu, umjerenosti i pametnom kombinovanju.
Savjeti za pravilnu konzumaciju:
Za osobe koje imaju povišen holesterol, Gruman predlaže sljedeće kulinarske i fitnes trikove:
Urme kao „gorivo“ za trening: Idealna porcija su maksimalno dvije urme i to neposredno prije intenzivne fizičke aktivnosti ili duže šetnje. Na taj način se iskoristi brza energija šećera za rad mišića, a ne optereti se jetra da ga pretvara u masti.
Birati svjež plod kokosa, izbjegavati ulje: Kada je u pitanju kokos, uvijek treba dati prednost svježem mesu ove voćke. Svjež kokos sadrži veliku količinu biljnih vlakana koja usporavaju apsorpciju masti u crijevima. S druge strane, čisto kokosovo ulje, koje je lišeno vlakana, trebalo bi svesti na minimum.
Na kraju, Rafael Gruman podsjeća da opšte zdravlje krvnih sudova nikada ne zavisi od jedne namirnice, već od cjelokupnog stila života. Kao idealan temelj za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti on ističe provjerenu mediteransku dijetu. U takvom režimu ishrane, kokos i suve urme treba da budu samo povremeni izuzetak, dok obično, svježe sezonsko voće (poput jabuka ili bobičastog voća) ostaje najbolji saveznik jer obiluje rastvorljivim vlaknima koja doslovno „čiste“ holesterol iz organizma.
