Kreativna ekonomija predstavlja oblast u kojoj se prirodno susreću zajednički interesi država Zapadnog Balkana, a Ministarski forum o kreativnoj ekonomiji doprinijeće jačanju političke podrške njenom razvoju, unapređenju razmjene iskustava i definisanju zajedničkih pravaca djelovanja.
To je poručila ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović na otvaranju Ministarskog foruma o kreativnoj ekonomiji, koji Ministarstvo kulture i medija organizuje u okviru crnogorskog predsjedavanja Berlinskim procesom, u saradnji sa Britanskim savjetom u Herceg Novom.
Ona je poručila je da kreativna ekonomija predstavlja važan pokretač razvoja regiona i jedan od ključnih strateških resursa Zapadnog Balkana, otvarajući sastanak organizovan u okviru Berlinskog procesa.
Vujović je istakla da Crna Gora ove godine predsjedava Berlinskim procesom, inicijativom koja više od decenije predstavlja važan okvir za regionalnu saradnju i približavanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
„Danas se okupljamo na mjestu gdje se susreću evropske ambicije regiona i regionalne inicijative. Crna Gora je ponosna što ove godine predsjedava Berlinskim procesom, platformom koja je više od deset godina katalizator naših napora da se približimo evropskoj porodici naroda“, kazala je Vujović.
Govoreći o značaju događaja, Vujović je naglasila da se on održava u godini kada Crna Gora obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti.
„Tokom 20 godina Crna Gora je izgradila institucije moderne evropske države i razvijala partnerstva sa evropskim saveznicima“, rekla je Vujović.
Podsjetila je i da je početkom juna Tivat bio domaćin Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana na najvišem nivou, navodeći da je sa tog skupa poslata jasna poruka da Crna Gora ima realnu šansu da postane 28. članica Evropske unije.
Ministarka je istakla da su ovogodišnje diskusije na događaju posvećene kreativnoj ekonomiji, koja povezuje kulturu, obrazovanje, inovacije, digitalne tehnologije i tržište rada.
„To je prostor u kojem kreativnost postaje pokretač razvoja, znanje dobija ekonomsku vrijednost, a kulturni potencijal novu ulogu“, navela je Vujović.
Ona je podsjetila da je prošle godine u Kotoru usvojena zajednička deklaracija o razvoju kreativne ekonomije u regionu, navodeći da je cilj ovogodišnjeg sastanka da se sagleda u kojoj mjeri su njene smjernice primijenjene i kakvi su rezultati ostvareni.
Vujović je ocijenila da kreativna ekonomija predstavlja oblast u kojoj se prirodno susreću zajednički interesi država Zapadnog Balkana i da današnji forum treba da doprinese jačanju političke podrške njenom razvoju, unapređenju razmjene iskustava i definisanju zajedničkih pravaca djelovanja.
„Uvjereni smo da evropska budućnost regiona zavisi ne samo od infrastrukturnog povezivanja, ekonomskih reformi i institucionalnog napretka, već i od naše sposobnosti da prepoznamo vrijednost znanja, kulture, kreativnosti i inovacija kao resursa koji oblikuju konkurentnost modernih društava i doprinose njihovoj dugoročnoj održivosti“, poručila je Vujović.
Evropski komesar za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport (video obraćanje) Glenn Micallef
Evropski komesar za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport, Glenn Micallef, poručio je u video poruci, da kulturni i kreativni sektori u Evropskoj uniji zapošljavaju gotovo osam miliona ljudi i stvaraju blizu 200 milijardi eura dodatne vrijednosti godišnje.
„Međutim, izvan tih brojki, kultura stvara osjećaj pripadnosti, jača otpornost društava i podsjeća nas da Evropu gradimo zajedno, festival po festival, pozorište po pozorište i zajednicu po zajednicu“, kazao je Micallef.
Govoreći o izazovima sa kojima se suočavaju umjetnici i kulturni radnici, Micallef je ukazao na promjene koje donosi razvoj vještačke inteligencije, ističući da ona mijenja način na koji se kultura stvara i dijeli.
On je podsjetio da je prije sedam mjeseci usvojen „Culture Compass for Europe“, dokument koji definiše viziju razvoja kulture u Evropi.
„Evropa za kulturu i kultura za Evropu“, sažeo je njegovu osnovnu poruku.
On je naglasio i da će predsjednici Evropskog parlamenta, Savjeta i Evropske komisije po prvi put u istoriji Evropske unije potpisati zajedničku deklaraciju o kulturi.
„To je istorijski trenutak jer kultura zaslužuje da bude podignuta na najviši politički nivo“, rekao je Micallef.
Najavio je da će naredne godine organizovati sastanak ministara kulture država obuhvaćenih procesom proširenja kako bi razgovarali o budućnosti međunarodnih kulturnih odnosa i saradnje.
Micallef je istakao i da Evropska komisija predlaže udvostručavanje budžeta za kulturu u narednom dugoročnom budžetu Evropske unije, što bi trebalo da omogući dodatnu podršku umjetnicima, kulturnoj saradnji i mobilnosti.
On je izrazio zadovoljstvo što svi partneri sa Zapadnog Balkana već učestvuju u programu Kreativna Evropa, te ocijenio da će titula Evropske prijestonice kulture Nikšić 2030. predstavljati značajnu priliku za Crnu Goru da pokaže transformativnu snagu kulture za gradove i lokalne zajednice.
Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, Dawn McKen, poručila je da kreativna ekonomija predstavlja jedan od odgovora na izazove sa kojima se suočavaju zemlje Zapadnog Balkana, uključujući zapošljavanje mladih, razvoj novih vještina i jačanje konkurentnosti privrede.
Ona je ocijenila da se države regiona suočavaju sa zajedničkim izazovima, među kojima su otvaranje kvalitetnih radnih mjesta za mlade, razvoj vještina potrebnih savremenim ekonomijama, iskorištavanje potencijala digitalne transformacije i osiguravanje inkluzivnog i održivog ekonomskog rasta.
Prema njenim riječima, kreativna ekonomija predstavlja važan dio rješenja za te izazove.
„Kreativna ekonomija je mnogo više od umjetnosti. Ona obuhvata film, televiziju, muziku, gejming industriju, animaciju, dizajn, arhitekturu, digitalni sadržaj, festivale, kulturni turizam, kulturno nasljeđe, kreativne tehnologije i ekonomiju doživljaja“, rekla je McKen.
Istakla je da ovaj sektor povezuje kulturu, inovacije, preduzetništvo i vještine, stvara nova radna mjesta, privlači investicije i mladima pruža priliku da grade karijere u oblastima koje oblikuju budućnost.
McKen je naglasila da kreativni sektori već daju značajan doprinos ekonomskom i društvenom razvoju Zapadnog Balkana, ali da potencijal za njihov dalji rast tek treba u potpunosti da bude iskorišćen.
Govoreći o Planu rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, McKen je navela da su rast, konkurentnost, razvoj vještina i približavanje evropskim standardima u središtu ekonomske budućnosti regiona, te da kreativna ekonomija direktno doprinosi ostvarivanju tih ciljeva.
„Podržava preduzetništvo, pomaže mladima da razvijaju vještine, jača mala i srednja preduzeća, podstiče inovacije i otvara mogućnosti za zapošljavanje“, kazala je ambasadorka.
Ona je podsjetila da Britanski savjet već godinama radi sa vladama, lokalnim samoupravama, obrazovnim institucijama, privredom i kreativnim sektorom širom regiona na razvoju strategija, jačanju politika i unapređenju kreativnih vještina.
Ambasadorka je naglasila da uspjeh zavisi od partnerstva i saradnje.
„Nijedno ministarstvo ne može samostalno razvijati kreativnu ekonomiju. Nijedna institucija ne može sama riješiti pitanje zapošljavanja mladih, niti jedna država može ostvariti svoj puni potencijal djelujući izolovano“, poručila je McKen.
Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Riccardo Serri, poručio je da kultura i kreativni sektor imaju značajnu ulogu u jačanju ekonomske otpornosti, konkurentnosti i evropskih integracija, ističući da Evropska unija nastavlja da ulaže u njihov razvoj kroz različite programe podrške.
Istakao da kultura i kreativni sektori širom Evrope doprinose zapošljavanju, privlačenju investicija i turista, urbanoj obnovi i razvoju inovacija, pri čemu njihov uticaj prevazilazi granice samog kulturnog sektora.
Govoreći o finansijskoj podršci Evropske unije, Serri je naveo da se ulaganja realizuju kroz programe poput Kreativne Evrope, Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), kao i budućeg programa Agora EU, koji će raspolagati većim finansijskim sredstvima.
Posebno je istakao značaj programa Kreativna Evropa, koji povezuje umjetnike, kulturne organizacije i kreativne profesionalce širom kontinenta.
„Od 2021. godine organizacije sa Zapadnog Balkana učestvovale su u 331 podržanom projektu i ostvarile više od 37 miliona eura finansijske podrške kroz program Kreativna Evropa“, rekao je Serri.
On je podsjetio i da Evropska unija kroz regionalni program „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“, finansiran iz IPA fondova, ulaže osam miliona eura u razvoj kulturnog i kreativnog sektora u regionu, u saradnji sa UNESCO-om, Britanskim savjetom i Italijanskom agencijom za razvojnu saradnju.
Govoreći o Crnoj Gori, Serri je naglasio da ona trenutno ima posebnu ulogu u procesu evropskih integracija kao najnaprednija država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.
„Crna Gora je zatvorila 16 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja i značajno je odmakla u procesu pristupanja Evropskoj uniji“, kazao je Serri.
On je dodao da Evropska unija podržava i projekte koji povezuju kulturno nasljeđe, turizam, kreativno preduzetništvo i lokalni razvoj.
„Ovi projekti pokazuju da ulaganje u kulturu nije trošak, već ulaganje u ljude, znanja, inovacije, turizam, preduzetništvo i dugoročnu konkurentnost“, rekao je Serri.
Poručio je da kreativna ekonomija nije samo pitanje kulture, već i pitanje budućnosti.
„Riječ je o budućnosti koja je inovativna, ali ukorijenjena u nasljeđu, konkurentna, ali uključiva, tehnološki napredna, ali usmjerena na ljude i kreativnost“, zaključio je Serri.
Ministarski forum okupio je ministre i druge visoke zvaničnike zadužene za kulturu u državama Zapadnog Balkana i učesnicama Berlinskog procesa, sa ciljem isticanja značaja kreativne ekonomije kao pokretača održivog razvoja, promocije kulturne baštine i njene reinterpretacije u kontekstu ekonomske valorizacije, kao i afirmacije kulturne raznolikosti kao faktora društvene kohezije.
