Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana potpisali su inicijalni mirovni sporazum čiji je cilj okončanje rata, a koji odmah stupa na snagu, prenosi Bi-bi-si (BBC).
Sporazum uključuje ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, plan vrijedan 300 milijardi dolara za „obnovu“ Irana, kao i ukidanje „svih vrsta sankcija“ SAD-a Iranu.
Međutim, o pitanju iranskog nuklearnog programa, koje su SAD navele kao glavni razlog sukoba, tek će se pregovarati tokom produživog perioda od 60 dana.
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je sporazum potpisao u Francuskoj tokom samita G7, branio je predlog, rekavši da bi on spriječio „ekonomsku katastrofu“. Ipak je upozorio da će SAD „žestoko bombardovati“ Iran ukoliko ne bude postignut konačan dogovor.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan takođe je potpisao dokument u srijedu, potvrdio je Teheran.
Predsjednik iranskog parlamenta i ključni pregovarač Mohamed Bager Galibaf izjavio je državnim medijima da i dalje ne vjeruje SAD-u i da je iranski „prst na obaraču“.
„Ako neprijatelj ne razumije jezik logike, ponovo ćemo nastupiti jezikom sile“, rekao je državnoj televiziji Fars.
SAD i Izrael pokrenuli su rat protiv Irana 28. februara, ubivši prvog dana vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hamneija, i najviše vojne zvaničnike.
Međutim, od tada se sukob proširio, što je dovelo do rasta cijena energenata i obnovilo inflatorne pritiske, pošto je Iran faktički zatvorio Hormuški moreuz, ključni trgovinski plovni put kojim obično prolazi oko 20 odsto svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG).
Tramp je novinarima u Francuskoj, u ljetovalištu Evijan le Ben na obali jezera, gdje je održan samit G7, rekao da će plan spriječiti „svjetsku depresiju“.
„Nisam želio da vidim ekonomsku katastrofu. Da se ovo nastavilo, to je moglo da se dogodi. Znam samo da je svaki put kada smo govorili o mogućnosti mira berza skočila kao raketa. Svaki put kada bismo rekli nešto negativno, poput: znate šta, nećemo moći da postignemo dogovor, ona bi naglo pala“, rekao je Tramp novinarima.
Cijene nafte pale su nakon što je sporazum objavljen.
U jutrošnjoj trgovini u Aziji, cijena sirove nafte Brent bila je niža za oko jedan odsto – 78,79 dolara po barelu, ali je i dalje bila oko osam dolara viša nego prije početka sukoba.
Tramp je potpisao štampani primjerak inicijalnog sporazuma, nazvanog memorandum o razumijevanju, tokom državne večere koju je francuski predsjednik Emanuel Makron priredio u Versajskoj palati.
U tekstu se navodi da se SAD i Iran „obavezuju da će pregovarati i postići konačni sporazum u roku od najviše 60 dana, koji može biti produžen uz obostranu saglasnost“.
U sporazumu se navodi da „Iran ponovo potvrđuje da neće nabavljati niti razvijati nuklearno oružje“, što je bio Trampov uslov broj jedan od početka rata.
U memorandumu se takođe navodi da će iranski obogaćeni uranijum biti „razblažen“ na licu mjesta, pod okriljem Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), nuklearnog nadzornog tijela Ujedinjenih nacija (UN).
Prvobitno su SAD zahtijevale da se nuklearni materijal u potpunosti iznese iz zemlje.
Međutim, memorandum ostavlja otvorenom mogućnost budućih taksi. Prije sukoba ih nije bilo.
Predsjednik iranskog parlamenta Galibaf rekao je u intervjuu emitovanom na državnoj televiziji da se Hormuški moreuz „neće vratiti na uslove koji su važili prije rata“.
Nagovijestio je da će zemlja naplaćivati prolazak brodovima kroz taj ključni prolaz nakon što istekne period od 60 dana predviđen sporazumom.
Iako je Tramp ranije obećavao da će uništiti iranske balističke rakete, na samitu G7 je rekao da bi bilo „u redu“ da ih Teheran ima „ako ih imaju i druge zemlje“.
Prva tačka sporazuma proglašava „trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući Liban“.
Međutim, Izrael je saopštio da ne planira da povuče svoje trupe iz Libana, a u srijedu je izveo napade na Hezbolah.
Tramp je sve zabrinutiji da bi izraelske vojne operacije protiv Hezbolaha mogle da ugroze sporazum s Iranom. U srijedu je na samitu G7 ukorio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Predsjednik SAD rekao je da je Netanjahu „dobar čovjek“, ali da bi mu dobro došao „malo blaži pristup“.
„Ne morate da srušite zgradu svaki put kada u nju uđe neko ko je iz Hezbolaha“, rekao je Tramp.
Nakon večere u Versaju, Tramp je krenuo nazad u Vašington, gdje je mirovni plan sa Iranom uznemirio zakonodavce iz obje stranke – uključujući i članove njegove političke partije.
Republikanski senator iz Luizijane Bil Kasidi, koji je nedavno izgubio trku za reizbor od protivkandidata kojeg je podržao Tramp, rekao je: „Ovo je najgori spoljnopolitički promašaj u posljednjih nekoliko decenija.“
Republikanski senator iz Teksasa Ted Kruz, jedan od najtvrđih zagovornika oštrog pristupa Iranu u Kongresu, doveo je u pitanje fond od 300 milijardi dolara za Iran.
„Davanje milijardi dolara teokratskim fanaticima koji žele da nas ubiju nije dobra ideja. Mislim da predsjednik, nažalost, dobija loše savjete“, rekao je Kruz novinarima.
Ranije u srijedu, američki zvaničnici održali su brifing za medije, na kojem su doslovno pročitali tekst memoranduma i negirali da su SAD obavezne da Iranu isplate „i cent novca“ u okviru fonda od 300 milijardi dolara.
Kao hipotetički primjer, jedan zvaničnik je rekao da bi, ako se Iran „bude ponašao kako treba“, vlasti Emirata mogle da izgrade elektranu u Iranu, uz blagoslov SAD-a.
Na samitu G7 Tramp je rekao da su izvještaji da će SAD dati Iranu novac iz tog fonda „lažna priča“.
„Mi im ne dajemo novac. Ne dajemo im ništa od toga“, rekao je.
Međutim, rekao je i da iranska imovina zamrznuta tokom rata treba da bude vraćena.
„To nije naš novac, to je njihov novac, i mi smo ga zamrznuli. U jednom trenutku, pretpostavljam da ćemo morati da ga vratimo“, rekao je Tramp.
On je ranije oštro kritikovao bivšeg predsjednika SAD Baraka Obamu zbog odmrzavanja 1,7 milijardi dolara iranske imovine, uključujući kamatu, u okviru nuklearnog sporazuma s tom zemljom iz 2015. Tramp je ukinuo sporazum iz Obamine ere tokom svog prvog mandata u Bijeloj kući.
Demokrate su, u međuvremenu, bile oštre u ocjeni Trampovog plana.
Senatorka iz Nju Hempšira Džin Šahin rekla je za BBC da je to „veoma loš sporazum“ i da ne rješava pitanja poput iranske podrške regionalnim posredničkim grupama, kao što je militantna grupa Hezbolah, niti njegov raketni program.
„Nije postignut nijedan od ciljeva koje je predsjednik Tramp postavio na početku rata“, rekla je.
(Vijesti)
