Dogovor Srbije i MOL-a mogao bi da ojača poziciju države u NIS-u, ali sve zavisi od odluke OFAK-a. Za Beograd ključno je da pančevačka rafinerija nastavi da radi.
Postizanje dogovora između Vlade Srbije i mađarskog MOL-a o sticanju većinskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) moglo bi da ojača poziciju države u upravljanju kompanijom, ali ključna odluka tek predstoji – saglasnost američkog OFAK-a.
Urednica portala „Energija Balkana“ Jelica Putniković ocijenila je da je važno što je država u pregovorima insistirala na zaštiti energetske bezbjednosti i nastavku rada Rafinerije nafte u Pančevu.
„Dobra stvar je što je država sada konačno krenula u to da sa novim vlasnikom razjasni ono što je bitno za nacionalnu energetsku bezbjednost, jer znamo da nema ni druge bezbjednosti ako nema energenata“, naglasila je Putnikovićeva gostujući na Radio-televiziji Srbije.
Kako je dodala, pozicija Srbije biće ojačana tek ukoliko OFAK prihvati dogovor između „Gaspromnjefta“ i MOL-a, a zatim budu definisani konkretni ugovori i eventualne izmjene unutrašnjih akata NIS-a.
„Ključno je šta će se desiti u utorak“, poručila je Putnikovićeva, podsjećajući da tada ističu dosadašnje licence NIS-u.
Rafinerija u Pančevu strateški važna
Jedna od najvažnijih tema pregovora bio je nastavak rada pančevačke rafinerije. Prema riječima Putnikovićeve, postignuti dogovor podrazumijeva da rafinerija nastavi da radi kao i prije krize i uvođenja sankcija.
„Jako je dobro što je država insistirala da rafinerija radi, jer ako se gorivo proizvodi u Mađarskoj, a uvozi kod nas, mi onda nemamo domaću preradu nafte. Strateški je važna u kriznim trenucima“, rekla je ona.
Putnikovićeva je podsjetila da je pančevačka rafinerija tehnološki povezana sa „Petrohemijom“, zbog čega je važno očuvati čitav proizvodni lanac, ali i prihode koje domaća prerada donosi državnom budžetu.
„Nadam se da je u tom paketu takođe i dogovor oko ‘Petrohemije’, jer je ona tehnološki povezana sa Rafinerijom u Pančevu i to će značiti da će i taj primarni benzin moći da se prerađuje u ‘Petrohemiji'“, dodala je Putnikovićeva.
Ona je ocijenila da nema razloga da rafinerija u Pančevu ne radi, budući da je moderna i da proizvodi gorivo dobrog evropskog kvaliteta, ali je ukazala da će konačnu procjenu praviti budući vlasnik.
„Ako MOL bude budući vlasnik, on će da kaže: ‘Meni ne treba da radi rafinerija u Pančevu, u Mađarskoj, u Slovačkoj’. Znamo da su jako otezali sa modernizacijom jedne rafinerije u Hrvatskoj, jednu su zatvorili. Pitanje je da li će njima trebati za njihov obim posla“, navela je Putnikovićeva.
NIS i geopolitika
Govoreći o širem kontekstu, Putnikovićeva je ocijenila da se pitanje NIS-a ne može posmatrati odvojeno od geopolitičkih odnosa velikih sila.
„Balkan, a pogotovo Srbija, područje je gdje velike sile pokušavaju da imaju što veći uticaj. To nije samo Amerika, niti samo Rusija. Znamo da smo slušali razne komentare iz Njemačke, iz Francuske, Velike Britanije. Jednostavno, radi se o tome da su uvijek velike sile pokušavale da malim zemljama nametnu neke svoje stavove“, rekla je Putnikovićeva.
Na pojedine tvrdnje da Moskva koči rješenje za NIS, ona je odgovorila da je to prije svega geopolitička priča, kako prenosi RT Balkan.
„Ima onih koji tvrde da Rusi ne žele da prodaju akcije u NIS-u zato što neće da dozvole da budu otjerani iz Srbije, jer to bi zapravo značilo to. Vidjećemo kakva će biti odluka OFAK-a u utorak, ali ono što je sigurno je da smo mi platili ceh toga što smo na Balkanu, na toj nekoj trasi i geopolitičkih uticaja, ali i inače puteva raznih“, ukazala je Putnikovićeva.
Ona je dodala da će, čak i ako dogovor prihvate OFAK, „Gaspromnjeft“ i MOL, čitav proces morati da dobije i saglasnost nadležnih tijela za zaštitu konkurencije – i u Evropskoj uniji i u Srbiji.
Razlog je, kako je navela, to što bi MOL mogao da postane dominantan igrač na regionalnom tržištu naftnih derivata.
„MOL će postati jedna dominantna kompanija sa velikim brojem benzinskih pumpi i moći će da diktira cijene na tržištu“, zaključila je Putnikovićeva.
Osvrćući se na globalno energetsko tržište, Putnikovićeva je ocijenila da su najavljeni pregovori i moguće potpisivanje sporazuma između Irana i Sjedinjenih Američkih Država već uticali na pad cijene nafte.
