Bojović: Najsnažniji zaštitnik Mila Đukanovića je VDT Marković!

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović na današnjoj sjednici Skupštine pitao je ministra pravde Bojana Božovića zašto nisu predložene promjene koje se tiču procedure izbora i razrješenja vrhovnog državnog tužioca, a aktuelnom VDT-u Milorad Markoviću spočitao je da je, kako je rekao, najsnažniji zaštitnik Mila Đukanovića.

Bojović je istakao da kao razlog za temeljnu promjenu procedura izbora VDT-a vide u činjenici da Skupština koja ga je birala praktično ne može da ga smijeni, ni nakon neprihvatanja njegovog izvještaja o radu.

„Razlog više leži u činjenici da čak i laici vide da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković najsnažniji zaštitnik Mila Đukanovića vezano za afere u kojima je on akter“, naveo je Bojović.

Kada je riječ o pitanju srpskog jezika, Bojović je kazao da je premijer Milojko Spajić odbio inciiativu DNP-a za ustavne promjene, uz naglašavanje da to nije pitanje za Vladu.

„To nije tačno, na putu ka EU ne možemo efikasno ići sa krupnim identitetskim podjelama i brutalnom diskriminacijom većinske jezičke zajednice, koja ne postoji ni u jednoj državi u Evropi na ovaj način kao u Crnoj Gori“, istakao je poslanik.

DNP, kako je Bojović rekao, snažno podržava evropski put, ali prema njegovim riječima suštinski cilj je vladavina prava koje nema bez nezavisnog i profesionalnog tužilaštva i sudstva. Ustavnim promjenama, kako je ocijenio, to se ne obezbjeđuje.

„Ministarstvo pravde, prije nego što je uputilo ove neanalitičke predloge, trebalo je da ocijeni kako zapravo radi Vrhovno državno tužilaštvo, sudovi, ukupna tužilačka organizacija, kako radi sudstvo, kako radi Vrhovni sud Crne Gore. I uključujući stvaranje pretpostavki, koje ne vidimo, za ostvarenje najvažnijeg, a to je da krivično-pravno odgovaraju ključne ličnosti koje su opljačkale Crnu Goru, koje su ustanovile spregu organizovanog kriminala i države, koje su obezbijedile srastanje mafije i države, praktično formirale dva najozloglašenija kriminalna klana“, upozorio je Bojović.

Prema njegovoj ocjeni, ključne ličnosti bivšeg režima su van domašaja pravde i van domašaja tužilaštva i pravosuđa.

„A kako vrijeme prolazi, imaju neskrivene ambicije da se ponovo vrate na poltiičku scenu, jer su zaštićeni i nedodirnuti od ovakvog tužilaštva i sudstva“, ukazao je poslanik DNP-a.

U odgovoru na pitanja poslanika Bojovića, ministar pravde Bojan Božović kazao je da su pitanja položaja Tužilačkog savjeta i način izbora VDT-a važna pitanja. On je ipak ukazao da je potrebno vratiti se u hronologiju i razgovarati o tome zašto smo danas tu gdje jesmo.

„Bilo je raznih reformi koje su se odnosile na položaj sudstva i tužilaštva u Crnoj Gori, a kako je protok vremena činio svoje, čini mi se da je svaka buduća reforma bila poprilično osjetljiva i o njima danas, na kraju krajeva, i govorimo.

Kao što znate, kada je usvojen novi zakon o državnom tužilaštvu, nakon 2020. godine, on je omogućio i potpuno drugačiju kompoziciju Tužilačkog savjeta. Ali, činjenica je da je taj zakon negativno ocijenjen od strane Brisela i Venecijanske komisije, a dominantno od Evropske komisije.

S tim u vezi, iako je on dao značajan efekat, ipak je ostao kao sijenka o kojoj se i u narednim periodima govori“, kazao je ministar.

Takav novi zakon, kako je ocijenio, bio je neophodan uslov za dobijanje pozitivnog IBAR-a.

„I činjenica je da je takav novi sastav Tužilačkog savjeta potpuno promijenio kompoziciju i doveo u pitanje moguće postojanje esnafske solidarnosti među državnim tužiocima u pogledu donošenja određenih odluka. Za razliku od prethodnog perioda, sada je opet vraćena situacija da tužioci imaju većinu“, dodao je Božović.

U resoru pravde, kako je kazao, svjesni su izazova koji postoje.

„Dobar dio ovih primjedbi u okviru radnih grupa bio je tema razgovora od strane predstavnika civilnog sektora, nekadašnjih članova Tužilačkog savjeta… Siguran sam da će ovo biti tema i ubuduće. Ustav Crne Gore, iako najvažniji pravni akt, nije sveto pismo i vrijeme će pokazati da li će pojedina rješenja biti održiva, ako postanu sastavni dio Ustava“, istakao je ministar pravde.

Pozicija tužilaštva i sudstva, kako je rekao, takva je kakva jeste.

„Jer je nama u cilju zatvaranja poglavlja dostavljen jedan spisak preporuka koje se zovu preporukama, ali, kažimo otvoreno, to nisu preporuke već imaju mnogo veći značaj i konotaciju. Jesmo li presrećni uvijek? Moram priznati da nismo“, dodao je ministar.

Kazao je da razumije kritike i bojazni poslanika Bojovića, istakavši da prevelika ovlašćenja i dodirljivost nisu dobri ni za jednu instituciju.

„Sa druge strane, moramo biti svjesni da su ovo standardi koje je dostavila EK, koja smatra da ovako nešto treba da bude u Crnoj Gori. Na kraju krajeva, to je i usvojeno“, rekao je ministar.

Kada je riječ o normiranju srpskog jezika, Božović je kazao da to pitanje nije u direktnoj nadležnosti Ministarstva pravde.

„Ali to je jedno potpuno legitimno pitanje, a kao što znate imamo obavezu za Barometar 26. Sva druga pitanja će se rješavati, o njima će se govoriti i u nekim narednim periodima, a ne samo prije jula ili do kraja jula, kad se nadam da ćemo zatvoriti najveći dio pregovaračkih poglavlja“, kazao je Božović.

(Adria)