Komšije se „ne gase“: Svojataju „Jadran“, traže da sramna ploča u Morinju ostane, uzeli bi i more kod Prevlake, a Podgorica opet ćuti!

Da Zagreb konstantno nastavlja da ispostavlja uslove Crnoj Gori za ulazak u Evropsku Uniju opšte je poznato. Uz povremene pohvale koje stižu od hrvatskih zvaničnika, ipak ta strana insistira da se ključna pitanja moraju riješiti – ali na hrvatsku korist, dok crnogorska strana takođe govori da pitanja treba riješiti, ali simptomatično, ostaju tihi kada je potrebno primijeniti određene konkretne korake kojim bi se sačuvao državni interes Crne Gore a koji se tiče otvorenih pitanja.

Tako se može posmatrati i najnovija izjava posebne savjetnice hrvatskog ministra spoljnih i evropskih poslova Vande Babić Galić za Slobodnu Dalmaciju. Ona je kazala da je Crna Gora trenutno najbliža tome da postane naredna članica Evropske Unije a da je Samit EU – Zapadni Balkan u Tivtu potvrdio da je politika proširenja ponovo zauzela važno mjesto u evropskoj agendi.

I pored tih pohvala, jasno je da Hrvatska očekuje rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja a to su dobre stare teme o sramnoj ploči u Morinju,  a gdje i dalje crnogorska diplomatija izbjegava da pomene Loru, svojatanje broda Jadran, postavljaju pitanje Prevlake gdje bi kontrolisali, pored kopna, i more, a samim tim faktički odlučivali ko ulazi u Bokokotorski zaliv, pitanje povratka imovine Hrvatima u Boki kotorskoj (pitanje je da li su u pitanju konkretne porodice ili bi vlasnik toga bila Republika Hrvatska) i brojne druge teme o kojima je Borba u više navrata pisala.

„Hrvatska otvoreno zagovara evropski put Crne Gore. Istovremeno, Podgorica pokazuje veću spremnost za razgovor o otvorenim pitanjima nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina. Ipak, spremnost za razgovor nije isto što i postignuto rješenje“, rekla je ona.

Prema njenim riječima, među pitanjima koja Hrvatska smatra neriješenim nalaze se ratna ostavština, nestala lica, odšteta logorašima, pitanje imovine Hrvata u Boki kotorskoj, spomen-ploča u Morinju, kao i granična pitanja.

Zanimljivo, Babić Galić nije pomenula pitanje odštete koje bi, po nekom reciprocitetu, Hrvatska trebala da isplati porodicama nastradalih u splitskoj Lori gdje je po NDH metodama mučen i ubijan 21 pripadnik nikšićko-šavničke odnosno barske grupe a gdje porodice, sudeći po najavama iz medija, konačno od države Crne Gore mogu da očekuju pravdu u vidu obeštećenja iz Podgorice. Međutim, pitanje je da li će isto Hrvatska odraditi. Poznato je da Hrvatska često pominje da sramna spomen ploča u Morinju na kojoj de facto stoji istorijski falsifikat o „velikosrpskoj agresiji“ – mora ostati. Spomen ploču su postavili crnogorski šef diplomatije koji je u tom trenutku bio Ranko Krivokapić kao i ministar odbrane Raško Konjević dok je sa hrvatske strane pomenutu ploču postavio Gordan Grlić Radman i Tomo Medved, odnosno hrvatske kolege Krivokapića i Konjevića. Sporna činjenica jeste da je Morinj predstavljen kao logor iako je bio sabirni centar te da se istorijski stiče utisak kao da je stravičan zločin napravljen u tom centru. Međutim, u Morinju, sudeći po tvrdnjama mnogih, niko nije ubijen. Veliki dio crnogorske javnosti traži uklanjanje sporne ploče, međutim, očigledno je da postoje blokade u Vladi Crne Gore da ovaj nezakoniti objekat bude uklonjen.

Babić Galić je takođe komentarisala i retoriku predsjednika Skupštine Andrije Mandića i kazala da se dio političke scene postepeno udaljava od koncepta „srspkog svijeta“

„Ako je tri četvrtine građana za članstvo u EU, onda je politički neracionalno ostati na pozicijama koje vode izolaciji. To ne znači da je promijenio svoj politički svjetonazor, nego se prilagodio novim okolnostima“, navela je ona.

Babić Galić međutim nije pojasnila kako bi „srpski svet“ vodio ka izolaciji imavši u vidu je i Srbija na istom tom evropskom putu te da je Crnoj Gori bratska država Srbija dobila velike pohvale od de facto najvažnije ličnosti u Evropskoj Unij, francuskog predsjednika Emanuela Makrona, baš kao što je to dobila Crna Gora. Ovim je očito nastavljeno „mućenje vode“ od strane zvaničnog Zagreba koji još uvijek ne može da podnese da Podgorica i Beograd treba da imaju dobre odnose i da je to u interesu dvije bratske države koje su decenijama živjele u zajedničkoj državi.

Dodala je da emancipacija dijela crnogorske političke elite od politike Beograda može pomoći evropskom putu države.

Ona je potom napala i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

Govoreći o izjavama predsjednika Crne Gore u vezi sa Prevlakom, hrvatska savjetnica tvrdi da kopnena granica nije sporna, već da otvoreno pitanje postoji isključivo na moru.

„Rt Oštro i cijela Prevlaka nalaze se u sastavu Republike Hrvatske. Otvoreno pitanje odnosi se na razgraničenje na moru u području ulaza u Bokokotorski zaliv“, kazala je Babić Galić.

Ona je posebno kritikovala Milatovićevu izjavu da Punta Oštro treba da pripadne Crnoj Gori.

„Izjava da Punta Oštro pripada Crnoj Gori razumljivo se doživljava kao korak unazad jer priziva retoriku iz vremena kada je teritorijalne aspiracije Crne Gore prema hrvatskom jugu pratio zveket tenkova“, poručila je Babić Galić.

Međutim, onda se ponovo postavlja pitanje – da li se Hrvatska ovim izjavama miješa u teritorijalni integritet Crne Gore? Babić Galić potom nastavlja i smatra da izjave o pripadnosti Punta Oštra Crnoj Gori mogu izazvati zabrinutost u Hrvatskoj.

„Očekivati podršku Hrvatske za put prema članstvu u EU, a istovremeno svojatati hrvatsku državnu teritoriju, u najmanju ruku je u kontradikciji sa evropskim vrijednostima“, rekla je ona.

A onda se osvrnula i na vječno pitanje broda Jadran i ponovila tezu Zagreba koji ga ponovo svojata.

Komentarišući formiranje crnogorskog tima za razgovore o školskom brodu Jadran, Babić Galić je poručila da Hrvatska ostaje pri stavu da je riječ o pitanju sukcesije vojne imovine bivše SFRJ.

„Za Crnu Goru bilo bi korisno da se pitanje ‘Jadrana’ konačno riješi po uzusima međunarodnog prava i načelima dobrih odnosa sa prvim zapadnim EU i NATO susjedom. To bi bila izuzetna poruka dobre volje prema hrvatskoj i evropskoj javnosti“, zaključila je ona.

Prema njenoj ocjeni, rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom predstavljalo bi dodatni podsticaj evropskim integracijama Crne Gore, koja se, kako je navela, trenutno nalazi najbliže članstvu među državama Zapadnog Balkana.