Hrvatski analitičar Davor Đenero, u intervjuu za Pobjedu, govorio je o sporovima između Crne Gore i Hrvatske a koja de facto predstavlja kočnicu na evropskom putu Crne Gore. Jedan od tih sporova je i brod Jadran kao i pitanje Prevlake a Đenero tvrdi da brine izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da Miodrag Lekić vodi pregovore.

Naime, prema njegovom mišljenju trebalo bi ponovno otvoriti pitanje razgraničenja na kopnu na prostoru Prevlake, da bi „pravedno“ bilo da Crnoj Gori pripadne rt Oštro. Problem Milatovićeve logike, koju bi Lekić sasvim sigurno slijedio, u tome je što je pitanje razgraničenja na kopnu definitivno riješeno i to arbitražnim mišljenjem Badinterove komisije, još 1992. godine, granica koja je tada definirana jeste dio hrvatske pravne stečevine (acquisa) unesenog u Evropsku uniju njenim pristupanjem 2013. godine, a Crna Gora je pred dvadeset godina prihvatila arbitražna mišljenja Badinterove komisije, a to je zapravo bio preduvjet prepoznavanja Crne Gore kao suverene države. Razgraničenje na kopnu je definirano Badinterovim arbitražnim mišljenjem, i na osnovu toga što je prihvatila Badinterovu arbitražu, Crna Gora je priznata kao suverena država. Nerazumijevanjem temelja međunarodnog prava, predsjednik Milatović riskira, zbog posve nevažne stvari, i to je vrlo ozbiljan problem. To je predsjednik Đukanović i te kako dobro razumio, zato je privremeni režim na granici, koji je definisao pokojni profesor Budislav Vukas, nekad sudija Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu. Taj privremeni režim je de facto trajno riješio odnose na moru, a Hrvatska i Crna Gora imaju mogućnost ili pretvoriti taj privremeni režim u trajno rješenje, ili pitanje iznijeti pred Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu, koji će nomotehnički definisati sporazum, u skladu s minuciozno izrađenim privremenim režimom na moru“, naveo je on.

Ono što najavljuje predsjednik Milatović, dodaje, Crnu Goru vodi u sijepu ulicu i blokira joj mogućnost da se Hrvatska saglasi sa zatvaranjem poglavlja o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, ali dovodi u pitanje i to najavljuje li Predsjednik Crne Gore ovom izjavom odstupanje od načela vladavine prava i poštovanja temeljnog dokumenta: arbitražnog mišljenja Badinterove komisije.

„Pogrešku kakvu danas radi predsjednik Milatović, već je jednom pokušao napraviti tadašnji premijer Zdravko Krivokapić. Očito je da kao i Krivokapić, predsjednik Milatović elementarno ne razumije pravila međunarodnoga prava. Sreća je, međutim, da Crna Gora funkcioše u sistemu parlamentarne vlade, da vanjsku politiku stvarno vodi Vlada, a da Predsjednik države funkcioniše samo kao predstavnik suvereniteta. Čini se da i premijer Milojko Spajić, ali i ministrar Ervin Ibrahimović, te ministarka evropskih integracija Maida Gorčević razumiju pravila međunarodnog javnog prava, pa predsjednik Milatović može napraviti određenu štetu i zategnuti bilateralne odnose, ali ne može ih ozbiljnije ugroziti, niti nametnuti svoja kadrovska rješenja iz DF-ova „kadrovskog bazena“, naveo je on.

Tagovi