ZAPADNI BALKAN OPET POSTAJE PRIORITET EU: Bez Srbije region ne može da napreduje

Novi model proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan bila je jedna od ključnih tema Samita EU – Zapadni Balkan održanog u Tivtu, gdje su Njemačka i Francuska iznijele predlog da se zemljama kandidatima omogući pristup evropskim programima i jedinstvenom tržištu čak i prije punopravnog članstva u EU. Inicijativu su pozdravili gotovo svi evropski zvaničnici uz poruku da postoji novi zamah u politici proširenja i da je sada važno da se on pretoči u konkretne korake.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa svim evropskim zvaničnicima koji su bili učesnici samita i istakao da je Srbija apsolutno za takvu inicijativu, kao i da je to dobar predlog koji će promijeniti i ritam i energiju pristupanja EU.

Njemačka i Francuska, dvije najjače države EU, usaglasile su stavove u vezi s proširenjem i sačinile nacrt dokumenta koji je razmatran u Tivtu, a biće i tema narednih sastanaka EU. Za države Zapadnog Balkana najbitnije je da taj non-pejper podržava tzv. postepenu integraciju u EU zasnovanu na ispunjavanju kriterjuma, saglasni su sagovornici Kurira.

Vučić apsolutna zvijezda Samita EU – Zapadni Balkan

Predsjednica Skupštine Ana Brnabić izjavila je da je predsjednik Vučić, uprkos pokušajima opstrukcije, imao uspješno učešće na samitu u Tivtu i uradio važne stvari za Srbiju. Ona je dodala da je važno što je predsjednik Vučić bio u Tivtu i dao jasne poruke.

Otišao je u Tivat i tamo dao odgovore na sva ona mnogobrojna pitanja koja su mu postavili – rekla je Brnabićeva.

Brnabićeva je podsjetila da su blokaderski mediji pričali i pisali da se protiv Crne Gore sprema i vodi hibridni rat, da su građani pripremani da se tamo sukobe i da su u avionu koji je vraćen s tivatskog aerodroma bili kriminalci. Ona je ocijenila da je sve to urađeno kako bi se napao predsjednik Srbije i prije nego što stigne u Crnu Goru!

Međutim, Vučić je uspio to da preokrene! On je tamo potpuno preuzeo inicijativu, promijenio narativ, bio apsolutna zvijezda samita i donio Srbiji nevjerovatno pozitivne vijesti o našim evropskim integracijama – istakla je Ana Brnabić.

Vakuum dugo traje

Karijerni diplomata Zoran Milivojević ocjenjuje za Kurir da je takva inicijativa primjerena interesima i EU i zemalja kandidata jer, kako je rekao, dugo traje vakuum vezan za proširenje.

Ideja je odlična i omogućava da se taj proces na neki način ubrza i da taj vakuum ne proizvede dalje štetne posljedice. Kada je riječ o Srbiji, ta ideja će nam odgovarati. Uklapa se u ono što je vezano za pristupanje evropskom tržištu, Šengenu i ima veze sa inicijativom od prije nekog vremena iza koje je stao predsjednik Vučić i koja je bila na tim linijama – smatra Milivojević.

Prema njegovim riječima, takav model otvara dodatni prostor za ostvarivanje strateških interesa Srbije i njeno približavanje EU.

Otvara se prostor vezan za strateške interese i cilj Srbije, a to je pristup evropskom tržištu i evropskoj porodici na ovaj ili onaj način. To su političke odluke, ono što je vezano za kopenhaške uslove i poglavlja 23 i 24. Srbija je to brzo ispunila, što znači da će i ostale stvari ubrzano da ostvari. Jedna stvar koja ostaje otvorena jeste to što za Srbiju postoji nešto što ne postoji za druge države, a to su politički uslovi i to je vezano za tzv. usaglašavanje spoljne i bezbjednosne politike, tj. sankcije Rusiji. Druga stvar je pitanje Kosova i Metohije, a to znači da Srbija ne može da dovodi u pitanje svoj teritorijalni integritet i svoje nacionalno biće – navodi Milivojević.

On zaključuje da Srbija u tom procesu ostaje nezaobilazan faktor.

Srbija se ne može isključiti iz tog procesa, a nema nikakvih šansi da region na bilo koji način bude zaokružen bez Srbije, koja je nezaobilazna i dominantna u političkom, ekonomskom i bezbjednosnom smislu. Nema šanse da region napreduje izolovano od Srbije – zaključuje Milivojević.

Postavljeni kriterijumi

Bivši ambasador Milovan Božinović kaže za Kurir da je EU definisala uslove pod kojima je postavila kriterijume Zapadnom Balkanu kako se može postupno pristupati EU.

To je proces koji traje duže i omogućava državama da prepreke koje ih čine nekompatibilnim sa EU savladaju jednu po jednu. Dati su šansa i impuls koji djeluju jače nego bilo koji prethodni put i ono što zemlje treba da rade, to stoji u tom planu. Treba da realizuju kriterijume koji su postavljeni. Mislim da je pred Srbiju postavljen niz zahtjeva koje treba uraditi i koji zadiru u takve promjene u državi kakve do sada nijesmo bili spremni da učinimo – kaže on.

Sagovornik Kurira je istakao i da je predsjednik Vučić u Tivtu razgovarao s relevantnim političarima iz EU i čuo šta se od Srbije očekuje.

Oni traže da se riješi pitanje KiM, ali niko se ne izjašnjava šta to tačno znači. Postoji Ohridski sporazum i oni očekuju da taj sporazum bude prihvaćen kao dio politike Srbije prema tzv. Republici Kosovo, s tim što se u njemu ne traži priznanje Kosova, već uspostavljanje odnosa s kosovskom administracijom. Priznanje je vrlo težak i ozbiljan akt i Srbija može da napreduje u približavanju EU, ali da ne prizna tzv. Republiku Kosovo, jer bi to značilo promjenu granica jedne države – zaključio je Božinović.